Subota, 12 srpnja

Modificirani prijedlog za izbor izaslanika u klubove Doma naroda Parlamenta FBiH koji je izradio Institut za društveno politička istraživanja iz Mostara (IDPI), objavio je Hrvatski medijski servis, medij pod direktnom kontrolom Čovićevog HDZ-a.

Još krajem 2020. godine IDPI je uputio svoj prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH kojim bi se provele sve presude Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava (ESLJP), a koji je drugačiji od drugih modela koji su predlagani u javnosti.

Prijedlozima se osigurava izbor “legitimnih političkih predstavnika” u tijela vlasti koja pripadaju konstitutivnim narodima, a to su Predsjedništvo BiH te domovi naroda.

Ovo je IDPI-ev modificirani prijedlog izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH.
Dom naroda Parlamenta FBiH

U IDPI-evom dokumentu u koji je HMS imao uvid podsjeća se da je Dom naroda Parlamenta FBiH sastavljen od četiri kluba: Klub izaslanika bošnjačkog naroda, Klub izaslanika hrvatskog naroda, Klub izaslanika srpskoga naroda i Klub izaslanika pripadnika grupe Ostalih.

Dakle, za izbor izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH su četiri odvojena specifična demosa, odnosno, kako to tumači IDPI, četiri odvojena „specifična naroda iz kojih proistječe demokratska i legitimna vlast“.

„pripadnici bošnjačkog naroda s područja entiteta FBiH“ kao specifični demos za Bošnjački klub DN P FBiH
„pripadnici hrvatskog naroda s područja entiteta FBiH“ kao specifični demos za Hrvatski klub DN P FBiH
„pripadnici srpskog naroda s područja entiteta FBiH“ kao specifični demos za Srpski klub DN P FBiH
„pripadnici grupe Ostalih s područja entiteta FBiH“ kao specifični demos za Klub ostalih DN P FBiH

Polaznu osnovu IDPI-evog prijedloga čini to što svaki kanton dobiva Koeficijent izbornih bodova za četiri specifična demosa koji odgovara postotku pojedinog demosa u pojedinom kantonu u odnosu na ukupan broj pripadnika tog specifičnog demosa u FBiH.

Za elaboraciju cijelog prijedloga IDPI je odabrao Kanton Središnja Bosna na čijem je primjeru obrazložen cijeli model.

Primjeri Koeficijenata izbornih bodova (KIB)prikazani su za Kanton Središnja Bosna (KSB):

Bošnjaka u KSB ima 9,386% u odnosu na ukupan broj Bošnjaka u FBiH, zato je B-KIB u KSB 9,386
Hrvata u KSB ima 19,609% u odnosu na ukupan broj Hrvata u FBiH, zato je H-KIB u KSB 19,609
Srba u KSB ima 5,381% u odnosu na ukupan broj Srba u FBiH, zato je S-KIB u KSB 5,381
Ostalih u KSB ima 7,188% u odnosu na ukupan broj Ostalih u FBiH, zato je O-KIB u KSB 7,188

U nastavku pogledajte i Koeficijente izbornih bodova za svih 10 kantona u Federaciji za klubove izaslanika hrvatskog, bošnjačkog i srpskog naroda te skupine Ostalih.

alt

U sljedećoj tabeli IDPI donosi komparativni prikaz načina izbora izaslanika u Klub izaslanika hrvatskog naroda Doma naroda Parlamenta FBiH po popisu stanovništva iz 2013. godine i prema aktualnom Izbornom zakonu (čije je odredbe o načinu izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBIH Ustavni sud BiH proglasio protuustavnima.

U drugom je stupcu prikazan koeficijent izbornih bodova po kantonima što predstavlja postotak Hrvata u svakom kantonu u odnosu na ukupan broj Hrvata u Federaciji BiH prema popisu stanovništva iz 2013. godine.

alt

Meritum IDPI-evog prijedloga sadržan je u tome da svaka kantonalna skupština unutar sebe bira određen broj izaslanika za određeni klub Doma naroda Parlamenta FBiH na sljedeći način:

Kanton s KIB-om do 5,88 bira 1 izaslanika
Kanton s KIB-om od 5,88 do 11,76 bira 2 izaslanika
Kanton s KIB-om od 11,76 do 17,64 bira 3 izaslanika
Kanton s KIB-om od 17,64 do 23,52 bira 4 izaslanika
Kanton s KIB-om od 23,52 do 29,4 bira 5 izaslanika

alt

Dakle, ovaj IDPI-ev prijedlog uvodi drugi krug u izboru izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH te se uvodi institut “Osobnih izbornih bodova” (OIB).

IDPI konkretan način biranja izaslanika pokazuje na primjeru Kantona Srednja Bosna:

– KSB bira 4 izaslanika H-klub DN PFBiH jer je njegov KIB veći od 17,64
– Prva trojica s liste imaju OIB 5,88 a četvrti ima OIB 1,967
– Prva trojica izravno ulaze u H-klub DN PFBiH
– Četvrti s liste ide u novi izborni krug H-kluba DN PFBiH u koji unosi 1,967 osobnih izbornih bodova (OIB-a)

Dakle, svi izaslanici kantonalnih skupština čiji je OIB manji od 5,88 između sebe biraju nedostajući broj izaslanika za Hrvatski klub Doma naroda Parlamenta FBiH kroz posebno ad hoc tijelo koje bi se konstituiralo samo za potrebe izbora preostala tri izaslanika.

Podsjetimo, iza IDPI-ja stoje odani Čovićevi ljudi, beogradski analitičar Milan Sitarski kojeg lider HDZ-a BiH sa sobom vodi i u Hrvatski sabor na razgovore o položaju Hrvata u BiH, te HDZ-ov ideolog Ivan Vukoja. Stoga se ovaj prijedlog može smatrati neslužbenim prijedlogom HDZ-a BiH.

(SB)

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.