Subota, 12 srpnja

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik (SNSD) kazao je da bi pristao da stranke iz RS-a ne izađu na Opće izbore u BiH i da ih organizuju samo na prostoru ovog entiteta, ali kada bi za to postojao dogovor svih.

“Da postoji konsenzus svih faktora u RS-u da se zbog nametanja bilo kakvog zakona dogovorimo da mi ne izlazimo na izbore i da ih organizujemo samo na prostoru RS-a, ja bih to prihvatio. Ali ako bismo se mi povukli, onda bi na izbore izašli ovi koji hoće, a to je opozicija, i njih bi stranci verifikovali. Tako da smo mi primorani da učestvujemo u toj priči”, odgovorio je Dodik na pitanje “Glasa Srpske” da li će poštovati nametnute odredbe visokog predstavnika.

“Nastavit ćemo pravnu borbu, ali i u takvim okolnostima ćemo pobijediti. Imamo istraživanja koja nisu naša, došla su sa strane, koja govore o određenim rezultatima, optimistična su, ali treba još mnogo da radimo. SNSD je blizu apsolutne podrške za sastav parlamenta, Željka Cvijanović i ja ne bi trebalo da imamo problema u pojedinačnim kandidaturama, ali treba da se radi, i mi radimo. Mi smo sve svoje turbine upalili i krenuli. Nije nama problem da ispoštujemo to što je nametnuto iako oni prijete da bi, navodno, Milorad Dodik, ako bi koristio auto Predsjedništva i otišao na miting, bio skinut sa liste. Milorad Dodik u Predsjedništvu se vozi kolima koja je kupila stranka, imamo saobraćajnu dozvolu na SNSD. Nisam htio da tamo u Sarajevu kupujem auto. Za mog mandata nije kupljeno vozilo u Predsjedništvu. Dakle, ja ću stranačkim automobilom ići u kampanju”, rekao je.

Dodik je, između ostalog, govorio i o sastancima s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom koji bi, kaže Dodik mogao posjetiti RS jer se raspitivao može li banjalučki aerodrom primiti njegov avion.

“U krajnjoj instanci on će uvijek biti na strani Bošnjaka. Ono što se promijenilo jeste da je sa pozicije ministra spoljnih poslova otišao Ahmet Davutoglu koji je zagovarao neoosmanizam. Bila je prilika da se sretnem sa Erdoganom u dva-tri navrata. Nije lijepo prepričavati te sastanke, ali ja sam u njemu vidio jednog od najobjektivnijih ljudi iz te priče. Naravno da on voli BiH, ali je svjestan da se stvari ovdje ne mogu modelirati odlukama stranaca. Svaki sastanak je bio poziv da se mi dogovaramo. Čak je jednom izričito rečeno da se ne oslanjamo na strance jer će oni doći glave BiH”, kazao je.

Lider SNSD-a je priznao da je tokom mandata razmišljao da napusti funkciju člana Predsjedništva BiH i da je o tome bilo rasprava.

“Razgovarali smo u okviru stranke o tome, ali nekad moram da prihvatim i stavove kolega. Oni su govorili da nije dobro vrijeme za to. Naši ljudi u institucijama BiH su pokazali kakva je BiH moguća, da je ne mogu praviti tako da je centralizuju. Sad zapadnjaci traže deblokadu. Čega deblokadu? Mi radimo u skladu sa Ustavom. Mi nećemo da ispunjavamo njihove želje. Najozbiljniji momenat kada smo razgovarali o mom povlačenju bio je u martu ove godine, ali smo nakon razgovora u stranci odustali”, otkrio je.

Govorio je i o “procjenama tajminga” za ono što je donijela Narodna skupština RS-a.

“Naučili smo i mi nešto o politici. Primjenjivo je ono što mi ovdje implementiramo. Imamo sada odluke o skidanju nekih naših zakona, ali nismo mi blesavi da, u uslovima sukoba u Ukrajini, kada je Zapad pobjesnio i obračunava se s Rusijom, a ovdje traži neke navodne saradnike Rusa, se mi podmećemo. Polako. U čemu je razlika da li će neke stvari biti sprovedene sada ili do kraja godine, ili iduće godine. Kapitalan politički dokument je donesen u decembru, kada je NSRS donijela odluku o odbacivanju neustavnih zakona i vraćanju nadležnosti. Svako zna da to ne može jednokratno. Mi radimo po tom dokumentu, mi imamo sve napisano, samo je stvar procjene tajminga kad ćemo to i sprovesti.”
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.