Ponedjeljak, 19 svibnja

Lider Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović gostovao je Hayat televiziji te kazao da je u verzijama Schmidtovog zakona koje su procurile bilo zamki.

-Da je prošlo ono što je prošlo, a to je bilo i nekih zamki osim onoga tri posto i osam posto, tako bi se ojačao svaki od tri kluba u federalnom Domu naroda da ništa skoro ne biste mogli bez njega. Dobio bi takvu snagu da zaustavi i da radi ovo što je HDZ radio posljednje tri godine. Bošnjaka u RS ima 13 posto, Srba u Federaciji BiH ima tri posto. Ako bi SNSD uspio da dobije većinu srpskih glasova u FBiH mogao bi da zaustavlja ovakve stvari. U RS-u u Vijeću naroda Bošnjaci pokušavaju braniti vitalne nacionalne interese i to je sve što mogu da brane i ne uspijevaju. Devedeset posto presuda je politički protiv onoga što oni traže u RS-u, a ovdje bi se stvorila mogućnost da recimo srpski klub koji je pod uticajem SNSD-a i ovaj pod uticajem HDZ-a da dođu do većine i faktički zavladaju Federacijom BiH, kazao je Izetbegović.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić je nedavno kazao da je motiv stranaca antiislamski, da se na današnje evropske muslimane gleda kao nove jevreje. Izetbegović smatra da se stvari ne mogu generalizirati.

-Ja mislim da mi ne možemo generalizirati stvari. Bošnjaci su onakvi, Srbi su ovakvi, Hrvati onakvi, Međunarodna zajednica ovakva. Nije! Svugdje ima različitih ljudi, tome svjedoče Klintonove trake, snimljene trake. Kakvi su nam planovi bili namijenjeni. Bili su nadjačani snagama upravo iz njihovih zemalja da se to zaustavi. Nijedna zemlja nije dobila podršku kao što je Bosne i Hercegovina.

Ne bi ja to generalisao, a uvijek ima islamofobije u Bosni i Hercegovini i širom Evrope. Moja prijateljica iz SDA je plavuša, odmah iza rata je bila u nekom forumu i Fancuskinja joj kazala: “Mogu misliti kako je vama u Bosni i Hercegovini sa muslimanima”. 1996, 1997 joj takvu stvar kaže, dodaje.

Na protestima ispred zgrade OHR-a u jednom trenutku pojavio se transparent sa natpisom “100 muslimana za jednog Srbina – 100 Bošnjaka za jednog Hrvata”.

-Postoje, kao što sam kazao, islamofobije. Ovo prvo je bilo vjerovatno ratna izjava Vučića, drugo se vjerovatno odnosi na popunu Doma naroda. Bošnjaci obzirom da su u Federaciji BiH tri puta brojniji od Hrvata, 25 brojniji od Srba, dakle njihov glas u popuni Doma naroda važi tri puta manje. Vjerovatno su to te neke asocijacije. Ima islamofobije i pokušaja da nas se ušutka, getoizira, neki kompleksi nametnu, ne zove našim bošnjačkim imenom već muslimanima. Međutim, ne mislim da je to preovlađujuće.

Bošnjaci nikada i nikoga nisu napali niti će ikada ikoga napasti. Iako se prebrojavaju i gledaju koliko snage imaju to je samo zato da procijene da li se mogu odbraniti. Čak se nikada nisu ni svetili, ovdje usred rata su se obračunali s onima koji su napadali Srbe u Sarajevu. Mi smo imali jedan težak obračun u opkoljenom Sarajevu koji je historijska činjenica koji se završio kako se završio, deveta i deseta pobunjene brigada i njihovi komandanti. Svjedočimo da u Višegradu u kojem su dva puta ljudi u drugom Svjetskom ratu pa u ovome 1992., prije toga 1942. sistematski klani na mostu kao stoka.

Da Četnici pjevaju da će Drina ponovo teči krvava, zatim smo svjedoci da se Srbija faktički naoružava do zuba u isto vrijeme se onemogućava od SNSD-a da se moderniziraju i ojačaju Oružane snage Bosne i Hercegovine. Imamo prijetnje teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, imamo strategije odbrane sigurnosti srbijanske koji obuhvataju teritorij Bosne i Hercegovine. Imamo tezu o srpskom svetu koji obuvata dijelove BiH, imamo Vulinove izjave, imamo svježe Dodikove izjave. Narod koji je doživio genocid, narod koji je doživio da ga Međunarodna zajednica nametne embargo u momentu dok se nad njim čini užasan pokolj, da ga razoružaju u Žepi i Srebrenici da mu garantiraju opstanak i onda to prepuste. Taj narod ima pravo da bude zabrinut i lideri toga naroda imaju da kažu: “Ljudi ne brinite se, prebrojali smo se, pojačat ćemo sve što bude trebalo u vezi Oružanih snaga”, jer mi nikad nećemo ništa raditi što je mimo zakona, ustava, institucija BiH ali imamo takvo pravo da se zabrinemo za svoju sudbinu i da se brinemo i tražimo od ljudi da budu svjesni toga šta nam se može desiti da se od pojedinca preko organizacija radi na tome da se jača mogućnost odbrane ljudi, nikakvog napada ni na koga, kazao je Izetbegović.

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.