Srijeda, 14 svibnja

Nakon sjednice Savjeta ministara BiH, ministrica inostranih poslova Bisera Turković, komentarisala je jučerašnje odluke Visokog predstavnika u BiH o tehničkim izmjenama Izbornog zakona. Ona kaže da je BiH trenutno u jednom ozbiljnom trenutku i da je potrebno rješavati probleme što prije.

“Na sjednici Savjeta ministara danas smo imali 300 tačaka koje su rješenje i to pokazuje da se u BiH i ono što se čini nemogućim, može učiniti mogućim, ako postoji dobra volja. Mjesecima nismo imali toliko tačaka koje su se rješavale, ali evo pokazalo se da u 4-5 sati dogovora, sjedenja, to je moguće. Ne vidim razloga zašto se ne bi moglo doći do rješenja, prihvatljivo za sve državljana BiH“, kaže Turković.

Ona smatra da je veliki broj ljudi na protestima juče i prekjuče, pokazao da se ne slaže sa podjelama i daljnjom frustracijom. O tehničkim izmjenama koje su juče nametnute od strane Visokog predstavnika kaže kako su one bile potrebne, ali da one koje se tiču izbora izabranih delegata u Domu naroda FBiH, nisu dobre.

“Ponuđene izmjene su što se kaže u Velikoj Britaniji “quick fix”, dakle vrlo brzo da se nešto riješi, napravi korak dalje. Sigurna sam u njegovu dobru namjeru, želi da napravi najbolje što može. Ali postoje svjetske političke moći, koje žele da vrlo brzo postignu rezultate i fokusiraju se na druga žarišta. Ukrajina je br. 1, Zapadni Balkan je nešto gdje treba održati mir, ponudi se recept, što je napravljeno u centrima svjetske moći i računa se da će to biti prihvaćeno, da ćemo slijedećih deset godina imati situaciju gdje je primarno mir, a sve ostalo sekundardno. To je jedna tipična “containment policy”, održavanje stanja, sa primarnim fokusom na mir. To za BiH nije dovoljno, to ne zaslužuje BiH. Treba da postane funkcionalna država, to njeni građan zaslužuju. To su pokazali i juče i prekjuče. To ćemo pokazati i u budućnosti, ne samo zbog nas, nego i djece i one koji dolaze, istine i pravde. Moramo da smognemo snage da ovo bude država za sve njene državljane koji će imati apsolutno jednake šanse”, kaže Turković.

Ona kaže da je posebno brine što je u onom što se pojavilo u javnosti, a tiče se Izmjena izbornog zakona koji je želio da nametne Christian Schmidt, zanemarena jedna kategorija, oni koji su iz miješanih brakova, koji se ne žele identificirati ni sa jednom etničkom grupom, odnosno ono što Turković ne želi da izgovara, Ostali.

“Žele da budu državljani BiH i da im se omoguće jednaka prava. Mislim da ti ljudi to zaslužuju. Na kraju krajeva neki od njih su 4-5 generacija u BiH, a taman i da nisu. Po principima koji su bili u pripremi, da su ti bili primijenjeni u SAD-u, jedna Madeleine Albright nikada ne bi bila državna sekretarka. Zašo onemogućiti ljude koji su spremni da se bore za BiH, koji su nosioci pasoša BiH, državljani BiH, da budu isključeni iz svih tokova donošenja političkih odluka, participacije u vlasti”, dodaje Turković

O istupima predsjednika stranke Bakira Izetbegovića kaže nije čula.

“Moram da kažem da sam noćas došla sa puta, nisam bila u prilici da pratim medije, telefon mi je prestao da radi, nisam u toku izjava koje su date. Ne mogu da dam obrazloženje ni tumačenje, da li je uzeta iz konteksta, da li je imala drugu poruku. Ne mogu da sudim, bilo bi nefer da govorim. Koliko poznajem lidera stranke u kojoj se i ja nalazim, mislim da on vodi brigu o svim građanima BiH. Koliko može i koliko je dostupno. Bila bih jako iznenađena da je fokusirao svoje mišljenje na jednu etničku grupu“, zaključuje Turković.

(N1)

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.