Ponedjeljak, 19 svibnja

Dodik je u intrevjuu za UNA TV pričao o nezavisnosti Republike Srpske, protestima ispred OHR-a, predstojećim izborima, sastanku sa Putinom.

„Ja to (nezavisnost Republike Srpske) hoću da vidim za života. Ja ću to gledati sigurno. Procesi se ubrzavaju i ovo što se dešava u Sarajevu, govori da muslimanski politički zahtjevi nisu više tako bjanko rješivi. Neki drugi prodiru i oni će da dovedu do neke nove strukture“, rekao je Dodik.

Govoreći o protestima ispred OHR-a Dodik je rekao su „Bošnjaci smatrali da će dobiti nekoga ko će isključivo djelovati negativno prema Republici Srpskoj, što je Schmidt i činio u prethodnom periodu“.

„Ja sam protiv nametanja bilo kakvog rješenja. To je samo još jedna kamuflaža, pokušaj da se da zabluda za neko buduće vrijeme. Kako god to bilo, pa taman da je to odluka koja i nama odgovara, ja bih rekao da to nije prihvatljivo, jer kada bih to uradio, pogazio bih sve što smo ranije pričali. Ako ćemo pričati o vladavini prava, onda je sve jasno. On nema pravo da to radi i nije legitiman da to čini svidjelo se to ili ne Bošnjacima, Hrvatima, ovima ili onima. BiH ne može da preživi ukoliko ne bude našla svoj način opstanka dogovorom tri konstitutivna naroda. Bošnjaci su nasjeli na priču o građanštini ali prije toga, morate da uvažite identitete kao što mi prihvatamo bošnjački nacionalni identitet, onda je sasvim logično da se prihvati i naš. Na kraju, u ovoj zemlji postoji Ustav i njega treba poštovati dok god on postoji, a ne kršiti ga putem ulice“, rekao je Dodik.

Što se tiče stranih vojnika, Dodik kaže da ih neće ovdje i da BiH ne treba nikakva oružana sila. Tvrdi i da je Vlada Republike Srpske stabilnija nego vlade nekih evropskih zemalja.

„Ima nekih koji hoće, ja neću strane vojnike ovdje. Da bi došli ovdje, potrebno je da se i ja usaglasim sa tim. Ovdje ne treba nikakva oružana sila. Potrebno je sjesti i reći šta čini zadovoljne Hrvate, Bošnjake ali šta je to šta nas čini zadovoljnim, a ne da se dodvoravamo nekim vladama. U pravilu, sve te vlade su nestabilne. Mi u Republici Srpskoj imamo stabilniju Vladu nego što ima Austrija, Njemačka, Velika Britanija koja je već izgubila vladu i Italija koja gubi. S druge strane, u Federaciji BIH ne mogu se dogovoriti unazad osam godina da se prilagode izbornom rezultatu, čime su devastirali izbornu volju i jednog i drugog naroda. Mi bismo trebali da nađemo neki dogovor“, izjavio je Dodik.

On je u ovom intervju rekao i da je otišao kod predsjednika Rusije Vladimira Putina iz svog zdravog razuma i najavio je da će ići ponovo u septembru.

„Svaki put kao i ovaj posljednji, Putin je rekao da podržava Dejtonski mirovni sporazum i međunarodno pravo ali i da poštuje i podržava teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Ali ovi zapadnjaci, ne poštuju teritorijalni integritet BiH, nego hoće da naprave unitarnu, centralizovanu zemlju koja ne može da funkcioniše“, rekao je on.

Tagovi:

dodik

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.