Srijeda, 14 svibnja

Denis Bećirović, kandidat ujedinjene opozicije za člana Predsjedništva BiH i delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, oglasio se povodom pokušaja visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta da donese diskriminatorske i antievropske odredbe izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH.

„Primarni zadatak visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christina Schmidta nije podilaženje i popuštanje neskrivenim antidržavnim politikama već osiguranje poštivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i približavanje države Bosne i Hercegovine punopravnom članstvu u NATO-u i EU. Politika međunarodne zajednice prema državi Bosni i Hercegovini bila je 1990-ih godina, ne samo kontradiktorna nego i duboko nepravedna i nehumana: kad je trebalo zaštititi suverenu i nezavisnu državu Republiku Bosnu i Hercegovinu, članicu UN-a, međunarodna zajednica nije pokazala političku volju da spriječi agresiju, genocid i zločine protiv čovječnosti; kad je, pak, trebalo okončati ratne operacije, međunarodna zajednica, uz blagoslov UN-a, učinila je se da se agresori izjednače sa žrtvama, da podijele teritorije unutar države po linijama koje su uspostavljenje genocidom i zločinima nad civilnim stanovništvom. Dosta više nepravedne i nehumane politike prema Bosni i Hercegovini, poručio je kandidat ujedinjene opozicije za člana Predsjedništva BiH Denis Bećirović.

„Visoki predstavnik mora prestati sa nekoherentnom politikom međunarodne zajednice. Takva neprincipijelna politika već je ostavila teške posljedice po državu Bosnu i Hercegovinu. Civilni segmenti međunarodne zajednice nisu uspostavili ni trajan ni pravedan mir, nisu osigurali vladavinu prava i efikasno funkcioniranje državnih organa i institucija, nisu stvorili neophodne pretpostavke za normalno egzistiranje suverene države, nisu reformirali političke i društvene strukture u cilju jačanja svijesti o građanskom društvu, nisu omogućili povratak izbjeglih i raseljenih lica niti su njihov povratak učinili održivim – ekonomski i sigurnosno. Ukratko, nisu stvorili pravne i političke pretpostavke koje bi garantirale trajan mir i jačanje demokratskih snaga koje se zalažu za vladavinu prava i za približavanje evropskim i atlantskim integracionim tokovima,“ istakao je Bećirović.

„Pogrešan je stav međunarodne zajednice i njenog visokog predstavnika da dozvoli etnokratskim politikama, koje već decenijama dominiraju političkom scenom, da u svakodnevnoj političkoj praksi nastavljaju opstruiranje evropskog puta Bosne i Hercegovine. Niko razuman ne može osporavati volju i pravo građana da se politički organiziraju, ali se ne može prihvatiti praksa manipuliranja narodom, njegovim osjećanjima, stalnim zastrašivanjem od ugroženosti; ne može se tolerirati isticanje etničkih interesa na štetu općih i univerzalnih; ne može se ravnodušno posmatrati jačanje separatističkih tendencija unutar države Bosne i Hercegovine koja ima duboke historijske korijene svoje državnosti. Dio međunarodne zajednice još ne uviđa da isticanje prava na zaštitu etničkih interesa ne služi građanima i narodima i ne doprinosi učvršćivanju temelja pravne države, nego da prevashodno koristi političkoj oligarhiji koja u takvoj politici vidi šansu za očuvanje vlastitih privilegija,“ ocijenio je Bećirović.

„Bosna i Hercegovina ima pravo tražiti od međunarodne zajednice da joj pomogne da svoje potencijalne i realne mogućnosti pretvori u šansu za izgradnju bolje budućnosti. Jedan od osnovnih paradoksa politike koju međunarodna zajednica sprovodi u Bosni i Hercegovini, jeste nedostatak strateške vizije razvoja političkog, ekonomskog, kulturnog sistema; to je politika bez vizije, bez otvorenih horizonata; njen operativni krug, obilježen pragmatičkim akcijama i palijativnim rješenjima, ne obuhvata dublje historijske i kulturne slojeve. Nažalost, i danas dio međunarodne zajednice nastavlja da tolerira i svojom neodlučnom politikom ohrabruje destruktivne političke snage, a zanemaruje istinske potrebe građana Bosne i Hercegovine,“ smatra Bećirović.

„Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt ne smije ući u evropsku historiju kao neko ko je pucao u srce ideje slobodne, evropske i demokratske Bosne i Hercegovine. Visoki predstavnik ne smije biti u funkciji nagrađivanja zločinačkih ratnih politika koje teže ka etničkom komadanju i uništenju države Bosne i Hercegovine. On se treba fokusirati na donošenje tzv. tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH kako bi se spriječila nova izborna krađa u režiji vladajućih stranaka i osigurala transparentnost i demokratičnost izbora u oktobru 2022. godine. Država Bosna I Hercegovina može i mora krenuti naprijed ali joj je na tom putu potrebna pomoć međunarodne zajednice. Poštivanje ljudskih prava se mora osigurati svim građanima bez obzira na njihovu etničku ili vjersku pripadnost. Jedino multietnička, demokratska i evropska Bosna i Hercegovina na cijeloj svojoj državnoj teritoriji predstavlja garanciju sigurnosti i mira u ovom dijelu Evrope,” zaključio je Bećirović.

Tagovi:

denis bećirović

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.