Ponedjeljak, 19 svibnja

Prijedlozi izmjena Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije BiH koje visoki predstavnik Christian Schmidt planira nametnuti došli su, kako Klix.ba saznaje iz više povjerljivih izvora, od hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana.
Ovakva informacija nimalo nije iznenađujuća ako se u obzir uzme sadržaj planiranih izmjena i atmosfera koja je u javnosti bila prisutna u prethodnom periodu, nakon što su propali politički pregovori.

Hrvatski političari su još tada, u martu i aprilu, nakon što je bilo jasno da još jednom neće doći do dogovora o izmjenama Izbornog zakona, pokazali u kojem smjeru će ići politička lobiranja. Vrlo jasno su i Grlić Radman, a i hrvatski predsjednik Zoran Milanović govorili kako treba izvršiti pritisak na Schmidta.

Ponašanje koje je uslijedilo u narednom periodu u vidu lobiranja po Briselu i kod različitih pojedinaca i diplomata, vrlo je indikativno. No, nakon što sve to nije uspjelo, potpuno očekivano, kao posljednji kec u rukavu ostao im je Christian Schmidt.

Ono što pak jeste iznenađujuće je nekorektno ponašanje Ureda visokog predstavnika koje danima nije našlo za shodno da obavijesti javnost o izmjenama koje su u planu, a koje zauvijek mijenjaju raspored političke moći u BiH. Umjesto toga, odlučili su se konsultovati samo sa jednom stranom u BiH.

Ono što nam je potvrđeno jeste da je Grlić Radman u OHR poslao tekst još početkom jula. Nakon toga su pravnici iz Schmidtovog ureda radili na njemu, a kako se vidi prema dokumentu koji smo objavili nedavno, završen je 19. jula, kada je očigledno bio spreman za nametanje.

Nakon što je sve izašlo u javnost, Schmidt je zaprimio mnoge kritike u Bosni i Hercegovini, ali i iz drugih država kao što je Njemačka koja se nedavno oštro usprotivila hrvatskom i srpskom miješanju u bh. pitanja.

O dokumentu je hrvatski premijer Andrej Plenković, skoro pobjednički, kazao da je riječ tek o prvom koraku. Sve to upućuje na dobro isplaniranu agendu.

Najveću podršku za donošenje ovakvih izmjena, Schmidt je dobio od Amerike, odnosno kako saznajemo, od njenih pojedinaca – bivšeg američkog izaslanika za Izborni zakon BiH Matthewa Palmera i američkog državnog sekretara za Zapadni Balkan Gabriela Escobara.

Tagovi:

christian schmidt

gordan grlić radman

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.