Ponedjeljak, 19 svibnja

Otkako se početkom nedjelje, najprije u medijima, a potom i u političkoj javnosti počelo otvoreno govoriti o planu Christiana Schimidta, visokog predstavnika u BiH da nametne Izmjene izbornog zakona, nema ozbiljnijih (niti neozbiljnijih) političara, parlamentarne ili vanparlamentarne stranke, medija koji drži do sebe i svoje publike… koji se, na ovaj ili onaj način nisu odredili prema ovoj ideji. Plan Visokog predstavnika bio je proteklih dana profesionalni izazov i za brojne regionalne europske medije, o njemu su svoj sud iznijeli strani predstavnici, diplomati, državnici…

Schmidtovo nametanje problematičnih izbornih pravila je prvorazredna, nezaobilazna tema sa dalekosežnim reperkusijama po politički život i budućnost Bosne i Hercegovine i njegovo prećutkivanje, marginaliziranje ili zaobilaženje nije samo stvar kalkulantskog oportunizma, nego elementarne političke kulture.

Upravo je tu taktiku, “pravljenja mrtvim”, odabrao Fahrudin Radončić, lider Saveza za bolju budućnost. “Političar, industrijalac i intelektualac”, kako sebi laska Radončić, i medij pod kontrolom njegove bivše supruge (sic!) “Dnevni Avaz” ostali su gluhi, nijemi i skrštenih ruku na Schmidtov provokativni politički “challenge” .

Na naslovnim stranama “Dnevnog avaza” proteklih dana nije bilo mjesta za naslove vezane za nametanje promjena Izbornog zakona. Nije ta tema uspjela izboriti mjesto ni na drugim mjestima u “najtiražnijem, najutjecajnijem bh. dnevnom listu”.

Vodeći “Avazov” komentator, Danijal Hadžović, umjesto na portalu ili printanom izdanju, izložio je na Twitteru svoje “smatranje”, odnosno najavio “okvirni”, “principijelni” stav Radončićevog “političkog, medijskog i poslovnog carstva” prema najaktuelnijem političkom fenomenu u BiH. .

“OHR do sada ukupno je nametnuo preko 900 odluka koje mahom Srbima nisu bile po volji. Pomirili su se s tim. Na samo naznaku da bi mogao nametnuti jednu odluku koja njima nije po volji, Bošnjaci urlaju o aparthejdu i križarima, a visoki funkcioneri im prijete ratom. Kakav narod” , napisao je “Avazov” kolumnista i komentator svega postojećeg.

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.