Srijeda, 14 svibnja

“Bošnjački političari snose najveću odgovornost za to što Bosna i Hercegovina nije dobila status kandidata za Europsku uniju”, izjavila je Hini HDZ-ova europarlamentarka Željana Zovko u Strasbourgu.

-Bosanskohercegovački političari ne uspijevaju jednoglasno i jasno reći da žele u EU, kazala je Zovko.

“Činjenica da Bosna i Hercegovina nije dobila status kandidata za EU apsolutna je odgovornost bošnjačkih političara”, ustvrdila je Zovko uoči rasprave u Europskom parlamentu o izvještaju o Bosni i Hercegovini za 2021. godinu.

“Realno gledano, moldavski su čelnici pokazivali više želje da njihova zemlja postane kandidat nego političari iz BiH koji su se ovdje pojavljivali, počevši od Bakira Izetbegovića, Šefika Džaferovića i Bisere Turković”, rekla je Zovko.

“Oni su ovdje samo pokazivali želju da se netko kazni, a nisu tražili da BiH postane kandidat”, rekla je Zovko komentirajući nedavno davanje kandidatskog statusa Moldaviji i Ukrajini, za koji je BiH još jednom ostala uskraćena.

Bošnjački političari “ovdje su samo lobirali da se dovede vojska u Brčko, povećaju ingerencije visokog predstavnika i da se zemlja još više stavi u polusuvereni položaj”, kaže HDZ-ova europarlamentarka.

S jedne strane imate Ukrajinu, izloženu agresiji, u kojoj je stav u približavanju Uniji jedinstven, “a s druge strane u BiH imate imploziju različitih sukoba interesa, disonantne tonove, zagovore različitih vrsta intervencionizma i dokazivanje da država ne može funkcionirati”.

“Dok se ne riješi izborni zakon i ne nađe kompromis između tri najveće skupine da jednim glasom kažu žele li dalje u Europsku uniju, dobivat ćete ovakve svaštare od izvješća, a ljudi će dizati ruke od BiH kad se treba razmatrati njezina kandidatura”, kaže Zovko.

Izvještaj Paula Rangela, njezinog kolege iz kluba Europske pučke stranke, ističe dvije glavne prepreke napretku BiH prema integraciji u EU: bojkotiranje i povlačenje vodstva i predstavnika Republike Srpske iz državnih institucija, konkretno Milorada Dodika, i zastoj u pregovorima o reformi izbornog zakona u Federaciji BiH.

U izvještaju se poziva na ujednačene izborne i ustavne reforme, u skladu s načelima EU-a te odlukama međunarodnog i ustavnog suda, što uključuje jednakost njegovih triju konstitutivnih naroda i svih građana i izražava žaljenje zbog nedostatka političke volje aktera sa svih strana da osiguraju uspješno okončanje pregovora o hitnoj reformi izbornog zakona.

“Izvješće jest mlako, ali je ipak malo bolje od prošlogodišnjeg koje je bilo katastrofalno”, ocjenjuje Zovko.

Pozitivnim smatra što je izvjestitelj Rangel u izvješće uključio koncept konstitutivnost naroda i kao preduvjet za kandidatski status istaknuo rješenje pitanja izbornog zakona.

Nedorečenosti i mogućnost da se dijelovi izvješća različito tumače, Zovko pripisuje činjenici da “ovdje vrlo malo ljudi zna kako institucije BiH funkcioniraju i od čega je BiH sastavljena”.

“Tako da su oni u izvješće ugrađivali i nadograđivali ga s nekim svojim željama, čestitkama i pozdravima i pravili nevjerojatne i nespretne kombinacije”, rekla je.

Socijalisti i zeleni, posebno ovi drugi, imali su nerealan pristup, a neki njihovi predstavnici zagovarali su argumente bošnjačke strane, kaže HDZ-ova eurozastupnica.

“Izvjestitelj Rangel nije imao s druge strane sugovornika s kojime bi mogao dogovarati razumno izvješće s balansiranim pristupom, tako da je ovo izvješće plod ‘umjetnosti mogućeg'”, zaključila je Zovko.

Tagovi:

željana zovko

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.