Ponedjeljak, 19 svibnja

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Šefik Džaferović ocijenio je neprihvatljivim stalno bavljenje hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića stanjem u BiH izjavivši kako je to već poprimilo patološku narav te nalikuje na opsjednutost Vladimira Putina Donbasom.

Nakon što je Milanović jučer ranije tokom dana u Madridu gdje sudjeluje na samitu NATO-a ponovo govorio o stanju u BiH odnosno o potrebi reforme izbornog zakona te zemlje jer to smatra sigurnosnim pitanjem važnim za pola miliona europskih državljana, Džaferović mu je iz Sarajeva uzvratio porukom kako je to već postalo neka vrsta opsjednutosti, javlja Hina.

– Evidentno je da je Milanović parodija diktatora koji gleda na BiH kao na nekakvu svoju Sudetsku oblast, banovinu ili Donbas nesvjestan da je prošlo vrijeme kada se o zakonima u BiH odlučivalo u Zagrebu. To je pokazao i fijasko njegovo inicijative kojom je pristup Finske NATO-u pokušao povezati s izbornim zakonom u BiH, kazao je Džaferović.

Džaferović tvrdi da Milanović svjesno iskrivljuje realnost, navodeći primjer glasanja za nacionalne manjine u Hrvatskoj, kao obrazac za izborni zakon u BiH.

– Hrvati u BiH nisu nacionalna manjina, već konstitutivan narod, koji ima daleko veći utjecaj na donošenje odluka institucija vlasti nego bilo koja nacionalna manjina u Hrvatskoj, kazao je Džaferović koji tvrdi da su analogije hrvatskog predsjednika na tom planu besmislene.

Kako je Milanović u Madridu upozorio da nesređene političke prilike u BiH mogu predstavljati sigurnosnu prijetnju Hrvatskoj Džaferović je postavio pitanje zbog čega hrvatski predsjednik onda daje potporu srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku i ustvrdio da je Dodik glavni generator sigurnosnih problema u zemlji ali i produžena ruka ruske politike na Balkanu, piše HRT.

Džaferovića raduje to što su lideri NATO-a u Madridu iskazali potporu BiH zajedno s drugim ugroženim državama poput Gruzije i Moldove nakon agresije na Ukrajinu, jer to pokazuje da je neuspješno završio pokušaj vlasti Republike Srpske da uvjere relevantne aktere da stanje u BiH nije narušeno onim što se zbiva u Ukrajini.

– Rat u Ukrajini treba biti lekcija što se može dogoditi u BiH ako se bude toleriralo širenje malignog ruskog utjecaja i ako susjedne države pomisle da mogu prisvajati sebi pravo na BiH, kazao je predsjedatelj Predsjedništva BiH.

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.