Srijeda, 14 svibnja

Iako još zastupnici nisu dobili nikakvu obavijest niti materijal o dopuni dnevnog reda, postoji mogućnost da se na današnjoj sjednici Predstavničkog doma PS BiH nađe Prijedlog zakona o izmjenama Izbornog zakona koji su predložili delegati HDZ BiH i koji je već usvojen u Domu naroda PS BiH.

Zastupnik SDP BiH Saša Magazinović oglasio se na Twitteru navodeći da će najvjerovatnije taj zakon biti na dnevnom redu Predstavničkog doma.

“Još jedan diskriminacijski zakon baziran na vrijednostima iz srednjeg vijeka. Ne smije i neće proći”, naveo je Magazinović.

HDZ-ov Prijedlog je usvojen na sjednici Doma naroda PS BiH 15. juna. Prije današnje sjednice vjerovatno će biti održan Kolegij kako bi se dopunio dnevni red. Podsjećamo, predsjedavajući Kolegija je Nebojša Radmanović iz SNSD-a, a dopredsjedavajući Denis Zvizdić (NIP) i Borjana Krišto (HDZ BiH).

Na ovaj Prijedlog zakona pet delegata iz reda Bošnjaka uložilo je vitalni nacionalni interes, a Ustavni sud BiH je odlučio da nije povrijeđen interes Bošnjaka.

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović i delegat u Domu naroda PS BiH iznio je stav da ovaj prijedlog neće implementirati odluke Evropskog suda za ljudska prava, te da produbljuje diskriminaciju. On je na sjednici 15. juna kazao kako je usvajanje ovog zakona u suprotnosti s onim što je je dogovoreno u Briselu 12. juna.

Delegat Denis Bećirović kazao je da prijedlog HDZ-a zanemaruje presude Evropskog suda za ljudska prava.

“Tekst ovog prijedloga ima nekoliko karakteristika, ovo je suštinski beskoristan prijedlog jer neće ništa suštinski donijeti. Ovo je trebao da bude usaglašen prijedlog. Kako do toga nije došlo, imamo prijedlog prvo u Domu naroda PS BiH pa onda u Predstavničkom domu. Prijedlog nije vodio računa da BiH ima Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, Aneksu 1 na Ustav BiH. Zakon je antievropski, to je više nego jasno. On bi uveo novu antisimetričnost u BiH što bi sasvim sigurno proizvelo dodatne probleme. Ovaj zakon nema nikakvu šansu u PD PS BiH”, kazao je Bećirović.

Nakon vlastitog tumačenja zaključaka Evropskog vijeća i EPP-a, HDZ ali i lično Dragan Čović koriste svaku priliku i vrše pritisak da se usvoje izmjene Izbornog zakona dovodeći u pitanje sam izborni proces i implementaciju izbornih rezultata. Zbog blokade FBiH na crnoj listi je završio Marinko Čavara, predsjednik FBiH, a zbog najavljene blokade Čović bi mogao biti sljedeći na listi sankcija. Njegove aktivnosti i HDZ-a već su označene kao antidejtonske.

Prema informacijama Patrije ukoliko se HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona nađe u ponedjeljak na sjednici, većina zastupnika iz FBiH će izglasati hitnu proceduru, a onda ga oboriti u glasanju i staviti tačku na tu priču.

Iz DF-a, SBB-a, SDA, NIP-a, SDP BiH, Naše stranke, NES-a jasno su istakli da neće podržati ovaj zakon, a bez entitetske većine iz FBiH zakon nema šansu da prođe.

U Predstavničkom domu PS BiH SDA ima 8 zastupnika, SDP BiH 4, Naša stranka 3, DF 3, NIP 1, SBB 1, NES 1, PDA 1, SD 1 što je ukupno 23 zastupnika. Prema računici, HDZ ima pet zastupnika što nije dovoljno za potrebnu entitetsku većinu da bi zakon bio usvojen bez obzira na podršku SNSD-ovih zastupnika i drugih iz RS-a.

Na dnevnom redu je i budžet institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2022. godinu.

Pred zastupnicima je i izvještaj o radu VSTV-a za 2021. godinu i informacija o radu Tužilaštva BiH za 2021. godinu.

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.