Subota, 12 srpnja

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović je kazao da je Briselski politički sporazum dobar za Bosnu i Hercegovinu, da doprinosi stabilizaciji prilika i evropskom putu Bosne i Hercegovine.

“Sasvim je jasno koje su poruke ugrađene u dokument i ne želim koristiti ovu priliku ni za kakav trijumfalizam. Treba biti odgovoran. Jako je važno da je Bosna i Hercegovina, nakon godinu dana teške krize, poslala pozitivan signal šefovima država i vlada Evropske Unije, uoči historijskog samita koji će biti održan 23. juna i na kojem će se raspravljati o budućnosti evropske perspektive Zapadnog Balkana”, ocijenio je Džaferović.

Zaključio je kako bi bilo jako loše da uoči 23. juna nije se uspjelo ništa dogovoriti, jer bi time bila “poslana depresivna poruka”, koja bi išla u prilog onima koji tvrde da u Bosni i Hercegovini nije moguć nikakav iskorak, te da će sankcije samo zakomplicirati situaciju.

“Očigledno da je suprotno i da su američke i britanske sankcije otvorile prostor za dijalog. Nakon više od godinu dana teških rasprava o nadležnostima države, ovaj dokument je konačno prilika da se okrenemo konstruktivnim raspravama o reformama koje će nas približiti standardima Evropske unije. Umjesto da raspravljamo treba li postojati državno pravosuđe, trebamo donijeti zakon o sudovima i visokom sudsko i tužilačkom vijeću, kako bismo ga učinili boljim, u korist građana koji žele funkcionalne i pravedne institucije”, kazao je Džaferović.

Predsjednik Michel je nazvao ovaj sporazum mapom puta za reforme, što nije slučajno, dodao je.

“Treba se sjetiti da je prva Mapa puta usvojena 2000. godine, na osnovu koje smo proveli brojne reforme, unaprijedili institucionalni sistem i zaključili Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Ovaj sporazum je šansa da napravimo nove reforme, učinimo državu boljom i uređenijom i u konačnici steknemo status kandidata za članstvo u EU”, naveo je na kraju Džaferović.

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.