Ponedjeljak, 19 svibnja

Bosna i Hercegovina je sigurnija od zemalja regiona”, naglašava ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić (SDA), pozivajući se i na povjerenje prema međunarodnoj zajednici.

Analizirao je i inicijativu “Otvoreni Balkan” za koju trenutno ne vidi transparentne mehanizme za implementaciju, te smatra da bh. institucije i zvaničnici imaju puno pravo na oprez prema ovom projektu.

Iako se čini da građani, kada burna politička dešavanja na globalnoj i domaćoj sceni postave u sigurnosni kontekst, imaju razloga za zabrinutost, ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine ističe kako je BiH sigurnija od pojedinih zemalja regiona.

“Sigurnost BiH ni svojom suštinom, a pogotovo ne statistikama, ne odudara od regiona. Čak bih rekao da je sigurnija od nekih zemalja regiona. Međutim, historijski gledano, apetiti pojedinih susjednih zemalja prema dijelovima teritorije BiH i dalje su prisutni, ili barem neka uvjerenja tih zemalja da imaju pravo, čak i obavezu da se miješaju u unutrašnja pitanja BiH, navodno u ime zaštite određenih etničkih grupa”, napominje Cikotić.

Osvrćući se na rusku agresiju na Ukrajinu, podcrtava kako goriva za rat u našem regionu nema, a ovu tvrdnju povezuje i sa masovnim iseljavanjem stanovništva. No, dodaje, to ne spriječava Rusiju u pokušajima destabilizacije.

“Rusija se na neprimjeren način miješa u odnose u BiH. Nastoji projektovati i krizu u drugim zemljama Balkana, to vidimo i iz izjava Zaharove i Lavrova, koje su neutemeljene, a potpuno zlonamjerne”, izjavio je Cikotić.

Podsjeća i na obraćanje ruskog ambasadora Igora Kalabuhova na skorašnjoj posebnoj sjednici NSRS posvećenoj geopolitičkim i sigurnosnim pitanjima.

“Ono za šta se ambasador Kalabuhov zalaže je proizvođenje sukoba i njegova politika je dugoročno štetna i po interese i ugled Rusije na ovom prostoru, a pogotovo za interese srpskog naroda, za kojeg se, navodno, zalaže”, tvrdi Cikotić u razgovoru za N1.
O ‘Otvorenom Balkanu’: Ne može na silu

Cikotić je, u ovim specifičnim vremenima, imao i savjet za građane. “Pred izbore i poslije lova se najviše laže”, poručio je, istaknuvši kako sa svojom strankom dijeli sve pozitivne vrijednosti, te da vjeruje u jedinstvo koje Bakira Izetbegovića može dovesti do pobjede u utrci za Predsjedništvo BiH.

Osvrnuo se i na, u posljednjim danima za region posebno aktuelnu temu – Inicijativu ‘Otvoreni Balkan’. Naime u Ohridu se održava samit posvećen ovoj inicijativi, na kojemu, mimo odluke Predsjedništva BiH učestvuje i Zoran Tegeltija, predsjedavajući Vijeća ministara BiH.

“SDA nije za rješenje koje će u BiH i na Balkanu prozvesti nove probleme. Ne može se jedna takva ideja kao što je ‘Otvoreni Balkan’ nametnuti silom, a ne pokazuju se ni ozbiljni mehanizmi i maniri da se takav jedan projekt transparentno instalira. SDA i institucije BiH imaju itekakvih razloga da budu oprezne prema takvom projektu”, podcrtava Cikotić.
“Oni koji najviše zagovaraju odlazak OHR-a su mu upravo dali najviše smisla”

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt prije nekoliko dana je nametnuo odluku o finansiranju predstojećih općih izbora. Cikotić, stoga, poziva bh. građane na povjerenje prema međunarodnoj zajednici, ističući kako djelovanju OHR-a u BiH najviše smisla daju upravo oni koji najviše zagovaraju njegov odlazak.

“U prvom redu, tu je SNSD-a, ali i HDZ, koji se sve više svrstava na tu liniju. Da je bilo konstruktivnog ponašanja u BiH, ne bi bilo prostora da se pozicija OHR-a reafirmira”, izjavio je.

Sankcije, mišljenja je, sa protekom vremena daju izuzetno efikasne rezultate, te ih ne treba podcjenjivati, kao ni ostale mjere koje međunarodna zajednica poduzima na liniji temljitog izučavanja stanja u BiH i uzroka ovdašnjih problema.

“Sankcije se uvijek dobro procijene prije uvođenja i one će imati itekako pozitivan uticaj u BiH”, poručio je za kraj ministar sigurnosti BiH.

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.