Dvodnevni samit regionalne inicijative “Otvoreni Balkan”, na kom će biti potpisano više sporazuma i memoranduma o saradnji, počeo je u jučer u Ohridu, u Sjevernoj Makedoniji.
Danas su se obratili predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijeri Albanije Edi Rama, Crne Gore Dritan Abazović i predsjednik Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija.
Crna Gora i BiH nisu članice inicijative “Otvoreni Balkan”. BiH je zapravo na Samitu u funkciji posmatrača.
“Iskreno se nadam da sam ja posljednji koji dolazi iz BiH, a ovdje govori kao posmatrač ili gost, i da bilo drugi koji dođe će govoriti kao punopravni član Otvorenog Balkana. BiH nažalost nema koncenzusa oko projekta Otvorenog Balkana. Nema ozbiljnih odgovora zašto, nema ni negativnih odgovora. Jednostavno postoji šutnja, ako ima pismena inicijativa, ona stoji u ladicama onih koji trebaju da odluče. Po meni razlozi su dio predrasuda od prošlosti – ko je predlagač ove incijative, ko će da profitira, da li je ovo zamjena za Zapadni Balkan, dio je za politički uticaj pojedinih grupacija, koje smatraju da bi to bio neuspjeh. U BiH uvijek ima i uticaja sa strane”, kazao je Tegeltija.
Kad je dobio poziv razmišljao je da li da dođe i, kaže, da li da se pravda.
“Bilo je i pitanja – šta ja to ovdje radim, kada se mi protivimo Otvorenom Balkanu. Ovdje sam i zbog činjenice što predstavnici BiH učestvuju u svim pregovorima na tehničkim nivoima koji se vode u okviru Otvorenog Balkana, i da smo mi spremni potpisati sve sporazume onog trenutka kada se donese politička odluka. Ovdje sam, jer sam siguran da je ovo dobro za nas i građane. Siguran sam da će BiH prije ili kasnije postati članica Otvorenog Balkana”, poručio je prisutnima.
Govoreći o poskupljenju energenata i namirnica, kazao je da je prvi put sinoć za večerom čuo inicijative o tome da zajednički treba da pokušaju da riješe to.
“Da formiramo radnu grupu eksperata koji će se baviti analizom i pronalaskom rješenja koji će se baviti za cijelu regiju. Pozivam sve nas da napokon otvorimo Balkan i naše granice za nesmetano kretanje ljudi, roba i kapitala, da omogućemo da naši građani žive kao ljudi, kao što su nekada živjeli u zajedničkoj državi”, naglasio je Tegeltija, prenosi N1.