Srijeda, 14 svibnja

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je na vanrednoj sjednici utvrdilo Prijedlog budžeta institucija BiH, u kojem je shodno jučerašnjoj odluci visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta, udovoljeno zahtjevu Centralne komisije BiH te planirano i 12,5 miliona KM za održavanje ovogodišnjih općih izbora u zemlji.

To je novinarima nakon sjednice izjavio predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i dodao da će prijedlog budžeta već tokom dana biti upućen Parlamentarnoj skupštini BiH.

Prema Džaferovićevim riječima, Centralna izborna komisija ne mora čekati da se o budžetu izjasni Parlament već, praktično, ima taj novac budući da su odluke visokog predstavnika izvršne i da stupaju na snagu odmah po objavi na web-stranici Ureda visokog predstavnika (OHR).

Predsjedavajući je informirao novinare i da je danas održana redovna sjednica Predsjedništva BiH, a na novinarsko pitanje o današnjim razgovorima s delegacijom iz Parlamentarne skupštine NATO saveza, odgovorio da je stav Bosne i Hercegovine u odnosu na NATO put jasan, ali da je danas razgovarano i o značajnoj temi a odnosi se na to da je NATO zaštitnik Dejtonskog sporazuma u slučaju da mandat Misiji Althea eventualno ne bude produžen.

Govoreći dalje o današnjoj redovnoj sjednici Predsjedništva BiH, Džaferović navodi da je član Milorad Dodik predlagao odluku da Bosna i Hercegovina pristupi inicijativi “Otvoreni Balkan”.

To bi, prema Džaferoviću, značilo ići ‘grlom u jagode’ te je on i predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Zoranu Tegeltiji, na njegovo pismo uoči puta na samit u Ohrid, odgovorio da Predsjedništvo BiH nije razmatralo ovu inicijativu, što je doznačio i dvojici članova Predsjedništva Miloradu Dodiku i Željku Komšiću.

Na redovnoj današnjoj sjednici, Dodikov prijedlog o “Otvorenom Balkanu”, glasovima Šefika Džaferovića i Željka Komšića nije ni uvršten u dnevni red kao što nisu ni druge inicijative, a jedna se odnosi na rat u Ukrajini, o čemu, kako dodaje Džaferović, “već imamo jasne stavove i primjenjujemo ih”.

U dnevni red nisu uvršteni ni Dodikovi prijedlozi za Džaferovićevu smjenu niti za osporavanje statusa Christiana Schmidta kao visokog predstavnika u BiH.

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.