Subota, 24 svibnja

Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija (SNSD) najavio je pred novinarima da će sjednicu tog državnog tijela zakazati za ponedjeljak, 6. juna, kada bi ministri trebali razmatrati ovogodišnji budžet, ali na službenoj stranici još uvijek nema najave sjednice niti dnevnog reda, prenosi Fena.

Državne institucije cijelu prošlu godinu kao i ovu funkcioniraju na odlukama o privremenom finansiranju kojima je omogućeno samo finansiranje osnovnih budžetskih isplata i vanjskog duga, ali ne i realizacija važnih projekata.

Tegeltija je pred novinarima izrazio očekivanje da će ministri u ponedjeljak usvojiti budžet i uputiti ga Predsjedništvu BiH koji je, prema Ustavu BiH, stvarni predlagač budžeta institucija BiH, a potom se procedura nastavlja u oba doma Parlamentarne skupštine BiH.

Nacrt zakona o budžetu institucija i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2022. godinu u proceduru je 27. maja uputio ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda (HDZ). Prema Nacrtu budžet BiH za 2022. godinu iznosi 1.073.600.000 KM od čega su izdvajanje prihoda od indirektnih poreza za nivo BiH 865.500.000 KM, a ostatak su vlastiti prihodi.

Ukoliko ministri usvoje ovako predložen budžet, on će biti upućen Predsjedništvu BiH koji je formalni predlagač tog dokumenta, a predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović (SDA) najavio je ranije da će to tijelo djelovati promtno i vrlo urgentno.

Tim dokumentom predviđeno je i izdvajanje sredstava za opće izbore koji su planirani za 2. oktobra, ali prema saznanjima Centralne izborne komisije BiH predviđeno je 13.003.000 KM, što je nedovoljan iznos u odnosu na potrebna sredstva budžet za CIK, odnosno niži je za oko 2,5 miliona KM te su iz CIK-a pozvali ministre da usklade budžet s potrebama državnih institucija.

CIK je 4. maja donio odluku o raspisivanju i održavanju općih izbora 2022. godine. Shodno odredbama Izbornog zakona, nadležne bh. vlasti trebale su osigurati sredstva za izbore u roku od 15 dana od dana raspisivanja izbora, ali to se još nije dogodilo. Zbog toga su najviši međunarodni predstavnici u BiH uputili pismo Vijeću ministara u kojem upozoravaju da međunarodna zajednica zadržava neophodne instrumente kako bi zaštitila održavanje općih izbora.

Ocijenili su da je nepostojanje godišnjeg državnog budžeta 2021. i 2022. godinu, uprkos nedavnom usvajanju Globalnog fiskalnog okvira 2022.-2024. posljedica nefunkcioniranja institucija na državnom nivou i procesa donošenja odluka, što je primoralo institucije BiH na privremeno finansiranje u posljednjih 15 mjeseci.

Pismo su uputili visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt, šef Delegacije Evropske Unije i specijalni predstavnik EU u BiH Johanm Sattler, te ambasadori Njemačke, Japana, Kanade, Francuske, Italije i Holandije.

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.