Ponedjeljak, 19 svibnja

Šemsudin Mehmedović, zastupnik SDA u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, kazao je za N1 da nije važno toliko ko će biti iz bošnjačkog naroda u državnom Predsjedništvu koliko je bitno da bude “2:1 za BiH”.

Vijeće ministara BiH i danas bez odluke o izdvajanju sredstava za izbore. OHR je danas potvrdio da postoji zakonski okvir da se donese odluka da se izdvoje novci za aktivnosti CIK-a. Da li je ovo konačna potvrda da HDZ opstruira?

HDZ ne samo da opstruira donošenje odluke o finansiranju izbora, nego pokušava preko EPP-a da iznjedri rezoluciju kojom bi se “legitimno predstavljanje” osnažilo u pogledu diplomatskih aktivnosti Evropske komisije.

Hoće li proći ta rezolucija?

Bili smo u situaciji gdje hrvatski europarlamentarci šalju “istinu” o BiH, sada smo ih na neki način preskočili. I SDA je dio EPP-a i radi na tome da se pojasni situacija u Bosni i Hercegovini, a posebno odnos HDZ-a. Mi ćemo sa svoje strane učiniti sve kako bi se uvidjelo štetno ponašanje HDZ-a, koje je u suprotnosti sa evropskim vrijednostima.

Naši susjedi su sve učinili da se BiH etnički podjeli. Oni nisu željeli BiH ni prije 50 godina. Danas smo u situaciji da se hrvatski i srpski narod u BiH zloupotrebljava od naših susjeda. Pokušavaju spriječiti naš put ka EU i NATO. Ovo što radi HDZ je neprincipijelno i to se u cijelom demokratskom svijetu zove izdaja vlastite zemlje.

Je li krajnji cilj treći entitet? Podržava ga i Hrvatska akademija nauka i umjetnosti?

Pokušava se institucionalno stati iza Čovića i HNS-a. Pokušava se doći na neki način institucionalno do trećeg entiteta, ali na taj način samo sebi prave štetu jer bi podijelili hrvatski korpus u državi.

Vi ste pozvali na hapšenje Čovića?

On je najavio nasilno formiranje trećeg entiteta i to je zapravo teško krivično djelo. Naše pravosuđe ako ima snage, a ima znanje, dužno je to da uradi. Čović je nakon dva dana, kada je vidio kako je preletio, malo “omekšao”, pa je odmah govorio da će to onda pokušati provesti kroz institucije.

Čini se da će biti žestoka borba između kandidata za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda. Hoće li Izetbegović biti kandidat SDA? Iza Denisa Bećirovića je stalo sedam stranaka…?

Unutar SDA još nije završena procedura tako da ne možemo sa sigurnošću reći da će biti Izetbegović. Ohrabruje to što se opozicija okupila oko jednog kandidata, ali sasvim je svejedno ko će biti kandidat opozicije – Bećirović, Zvizdić, Konaković ili neko drugi – ako nemate jasno definisanu politiku.

Ima li Bećirović definisanu politiku?

Ja je još nisam čuo.

Da li je imao Džaferović?

Da, imao je okvir u kojem se ponaša. Ostaje pitanje da li će ove stranke opozicije i njihov kandidat imati jasno definisanu politiku ili će se Bećirović zastupati samo stavove SDP.a

Osjećate li se u SDA ugroženi njegovom kandidaturom?

Ukoliko SDA izađe sa snažnim kandidatom, ja sam optimista da će pobijediti. Ali kažem da je nije važno ko će u ime Bošnjaka sjediti u Predsjedništvu, koliko je važno da bude 2:1 za BiH.

Hoćete da kažete da bi bili zadovoljni i sa Bećirovićem i Komšićem u Predsjedništvu BiH?

Što da ne. Onda bi bilo 2:1 za BiH. Samo imam rezervu da ova sedmorka ili osmorka nisu svjesni u šta ulaze kada je u putanju “deal” sa HDZ-om, osjeća se da u pozadini postoji taj neki dogovor.

Tagovi:

šemsudin mehmedović

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.