Srijeda, 14 svibnja

Denis Bećirović uspio je dobiti veliku podršku širokog bloka stranaka u nastojanju da u svom drugom pokušaju uđe u Predsjedništvo BiH kao član iz reda bošnjačkog naroda.

U intervju za Klix.ba potpredsjednik SDP-a i delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH govorio je, između ostalog, i zašto se predomislio i prihvatio kandidaturu, poziciji Željka Komšića, politici Zagreba i Beograda, kao i budućem protukandidatu iz Stranke demokratske akcije (SDA).

Rekli ste da ne želite biti kandidat za Predsjedništvo BiH, a o tome ste čak i pismeno obavijestili partijske kolege. Šta se dogodilo da se predomislite?

Državni interes Bosne i Hercegovine je preči od stranačkog, grupnog ili individualnog interesa. Nikada ne bježim od preuzimanja odgovornosti iako sam svjestan da se nalazimo u najtežoj situaciji u postdejtonskom periodu. Ovo je vrijeme za hrabre i odlučne poteze, a ne za bilo kakve kalkulacije. Moja kandidatura je odgovor na zahtjeve ogromnog broja građana, a zatim i brojnih opozicionih političkih stranaka koji su mi dale nepodijeljenu podršku. Velika mi je čast što iza moje kandidature, kao nikada do sada u Bosni i Hercegovini, stoji tako respektabilan, široki opozicioni blok.

U tim okolnostima, prihvatanje kandidature više nije bilo stvar izbora nego stvar obaveze prema građanima i prema političkim strankama koje su tražile i podržale moju kandidaturu. Ja od odgovornosti ne bježim i to nisam učinio ni ovaj put. Jasno je da sada kao država imamo opipljivu šansu da napravimo jedan pozitivan iskorak i promjenu. Bili smo blizu i 2018. godine kada je oko 200.000 građana glasalo za mene i smatram da i ti ljudi zaslužuju da zajedno pokušamo ponovo, ovaj put do izvjesne pobjede. Sada je politička i društvena podrška puno veća. To je ipak jedan presedan. Široka podrška i poziv da u ime jednog širokog, raznolikog i raznovrsnog spektra ljudi i političkih subjekata budem čovjek koji će svojom kandidaturom inicirati pozitivne promjene i jačanje bosanskohercegovačke integrativne politike mi je veliko priznanje, ali i izazov. Moju kandidaturu doživljavam kao jedan zajednički pothvat za očuvanje i jačanje države Bosne i Hercegovine.

Iz Trojke su proteklih sedmica često govorili da je u opticaju više imena koji bi mogli biti kandidati za člana Predsjedništva BiH. Možete li nam otkriti koja su dva imena, pored Vašeg, bila u najužem krugu?

Ne gledam u retrovizor već isključivo naprijed. Samo naprijed! Opozicija je odredila svog kandidata, a kao logično pitanje se postavlja zašto to zvanično nisu uradile i vladajuće stranke? Umjesto da režimske stranke odgovore ko su njihovi kandidati one bi sada da znaju ko su bili i potencijalni kandidati opozicije. Ako je i od njih, previše je. Jasan je stav svih učesnika razgovora bio da je njihova procjena i želja da ja budem kandidat jer smatraju da na najbolji način svojim dosadašnjim radom i principima oslikavam način na koji oni vide borbu za državu i njene interese. Od početka sam imao njihovu nepodijeljenu podršku. Razumijem da su se u medijima pojavila određena nagađanja, ali to nije imalo nikakve veze sa pričom i dogovorima o mojoj kandidaturi.

Smatrate li da bi dugoročno za Bosnu i Hercegovinu bilo dobro da Željko Komšić ponovo bude izabran za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda ili ipak ne?

Najbolje rješenje za državu Bosnu i Hercegovinu je pobjeda dva člana Predsjedništva BiH koja dolaze iz građanskih stranaka. Tog izbornog rezultata se uveliko pribojavaju ne samo vladajuće stranke nego i Zagreb i Beograd, jer u tom slučaju padaju u vodu njihovi antibosanskohercegovački planovi. Nije slučajno Zoran Milanović prije nekoliko dana poručio da samo nacionalne stranke mogu riješiti probleme u Bosni i Hercegovini. Realna mogućnost poraza kandidata SDA i HDZ­-a je noćna mora Milanovića i njemu sličnih političara.

Najbolja i kratkoročna i dugoročna poruka je da kandidati HDZ-a, SDA i SNSD-a izgube na predstojećim izborima. Za razliku od gospodina Bakira Izetbegovića koji je javno na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH poručio da HDZ nema problem sa SDA već sa SDP-om i DF-om, ja imam potpuno drugačije mišljenje. Takva izjava znači da gospodin Izetbegović ne vidi problem za Bosnu i Hercegovinu ili za njega lično ako u Predsjedništvu BiH bude Dragan Čović. Ja ne mislim tako. Licem u lice sam Čoviću javno poručio na sjednici Doma naroda da je Željko Komšić pošteniji Hrvat i od njega i od rukovodećih ljudi u HDZ-u.

Dosad su govorili da ne postoji matematika za izbor dva člana Predsjedništva iz građanskih stranaka. Ipak, činjenice iz 2018. i stanje na terenu 2022. godine, među narodom, demantuju takve tvrdnje. U Bosni i Hercegovini postoji svijest kod ogromnog broja birača o potrebi promjene. Postoji ogroman broj glasača koji mogu i hoće omogućiti da u Predsjedništvu BiH nemamo ni SDA ni HDZ. Nadam se da će i u drugom bosanskohercegovačkom entitetu građani shvatiti važnost promjena koje moraju doći. Ovo je šansa koju ljudi u Bosni i Hercegovini ne smiju propustiti jer je pitanje hoće li je više imati. Za Bosnu i Hercegovinu je dobro da je vode političari koji nemaju zadrške niti skrivenih motiva kada su u pitanju interesi države. Za našu državu je najbolje da je vode političari koji zagovaraju evropsku, demokratsku, građansku i sekularnu Bosnu i Hercegovinu. To je država u kojoj su svi jednakopravni, onako kako to propisuju i presude Evropskog suda za ljudska prava. U tom pogledu, nema dvojbe da kandidati koji gaje ove vrijednosti imaju jasnu prednost nad svojim protivkandidatima.

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.