Srijeda, 14 svibnja

Samostalni zastupnik i drugi zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta BiH Denis Zvizdić uputio je u parlamentarnu proceduru prijedlog izmjena i dopuna Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH kojim se predlaže obustava isplate plaća poslanicima i delegatima koji u jednom mjesecu ne dođu bar na jednu sjednici Doma ili Komisije, saznaje „Slobodna Bosna“.

„U skladu s članom 133. Poslovnika, a s obzirom na to da se radi o prijedlogu zakona visokog stepena hitnosti koji je formuliran na jednostavan način, tražim da se prijedlog zakona razmatra po hitnom zakonodavnom postupku“, piše Zvizdić.

Prema ovom prijedlogu plaća će biti obustavljena onim poslanicima i delegatima u Predstavničkom i Domu naroda Parlamentarne skupštine koji bez opravdanog razloga ne dođu na najmanje jednu sjednicu Doma ili Komisije u kojoj rade.

Ovaj zakon bi u slučaju usvajanja u primjeni bio od dana potvrđivanja i objavljivanja rezultata Općih izbora u BiH koji bi se trebali održati 2. oktobra.

„Zajednička komisija za administrativne poslove Parlamentarne skupštine BiH će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona izmijeniti odluku o načinu obračuna plaća i ostalih materijalnih prava poslanika i delegata u Parlamentarnoj skupštini BiH s ciljem usklađivanja odluke s odredbama ovog zakona“, navodi se u Zvizdićevom prijedlogu.

U obrazloženju za donošenje zakona se navodi da je od jula 2021. Do februara 2022. Godine grupa poslanika i delegata u Parlamentarnoj skupštini provodila neustavnu blokadu rada institucija BiH.

„Bez obzira što se taj čin opravdava političkim stavovima i zaključcima nižih nivoa vlasti, javnosti je s pravom smatrala da nije ispravnom, ni moralno u istom periodu isplaćivati tim poslanicima i delegatima punu plaću, posebno imajući u vidu da je plaća zastupnika i delegata, uključujući i druge naknade najmanje 5.000 KM. Ovaj zakon ima cilj da se ubuduće ispravi ta nelogičnost, te da se obustavi isplata plaće za svaki mjesec u kojem poslanik ili delegat, svjesno ili bez valjanog opravdanja odbija dolaziti na sjednice Doma i/ili komisija“, navodi se.

(D.O.)

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.