Srijeda, 14 svibnja

Jedan od najboljih i najinformiranijih sugovornika za razgovor o aktuelnoj politici u Republici Hrvatskoj, u odnosu Zorana Milanovića i Andreje Plenkovića i njihovom pogledu na Bosnu i Hercegovinu svakako je veteran novinarstva u susjednoj državi, novinar “Jutarnjeg lista” Vlado Vurušić.

U razgovoru za “Slobodnu Bosnu” Vurušić otkriva šta stoji u pozadini ovog sukoba, zašto je Bosna i Hercegovina postala središnja točka tog sukoba, te koja je uloga i pozicija Dragana Čovića, Bakire Izetbegovića, Milorada Dodika i Aleksandra Vučića u toj “igri preko granica”

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović nastavlja dizati prašinu u našoj zemlji Predsjednik svojim izjavama. Nedavno je uputio poziv hrvatskim političkim dužnosnicima u BiH da kažu treba li zbog izmjena Izbornog zakona nastaviti s idejnom blokadom ulaska Finske i Švedske u NATO-u ili ne. Šta je bio cilj tog Milanovićevog poziva?

Milanovićeva politika je takva već duže vrijeme. On koristi poziciju ili politiku Hrvata u BiH i Izbornog zakona da bi se obračunavao sa Andrejom Plenkovićem sa kojim ima alfa-mužjački suparnički odnos iz vremena kada su zajedno radili u Ministarstvu vanjskih poslova početkom 90-ih godina. On je na neki način fiksiran na Plenkovića i misli da preko pitanja Izbornog zakona i položaja Hrvata u BiH može nauditi ili čak srušiti politiku Plenkovića, koja je također diskutabilna kada je u pitanju regija ili BiH. Tu imamo mali apsurd. On prilično glasno govori da treba vezati ulazak Finske i Švedske u NATO sa položajem Hrvata u BiH, odnosno sa Izbornim zakonom. U tome je prilično drčan i bučan. Međutim, sada je isplivalo pismo koje je on poslao generalnom sekretaru NATO-a gdje je prilično pomirljiv i gdje govori Stoltenbergu o problemu (kako ga on vidi) Hrvata u BiH i Izbornog zakona ali nigdje ne spominje blokadu ulaska Finske i Švedske u NATO. Prema tome, vidimo da on tu populistički kalkulira i istupa. Njemu je potpuno jasno da Hrvatska ni na koji način ne može blokirati Švedsku i Finsku. On vrlo dobro zna da ratifikacija pristupnog sporazuma Švedske i Finske mora proći kroz Sabor, a većinu ima HDZ, odnosno Plenković. Također, to je sa Milanovićeve strane jedan populistički potez budući da su izbori raspisani i da će se izbori provesti po starom zakonu. Ne znam što se to može dogoditi da se, sada kad su izbori raspisani, izborni zakon mijenja. To se čak ni na našim balkanskim prostorima ne može dogoditi.

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.