Ponedjeljak, 19 svibnja

Ministar finansija BiH Vjekoslav Bevanda tvrdi jedno, Ured za zakonodavstvo BiH drugo. Za HDZ-ovog ministra Vjekoslava Bevandu Odluka o odobravanju novca za Opće izbore je nezakonita. Za državni Ured za zakonodavstvo ta ista Odluka je utemeljena u Zakonu o finansiranju institucija BiH. I, da stvar bude gora po ministra finansija i trezora Bosne i Hercegovine, sam Bevanda je pozvao Centralnu izbornu komiziju BiH da mu dstave prijedlog u skladu sa odeedbom na koju se CIK i pozvao.

Istraga.ba je u posjedu svih dokumenata o kojima, faktički, ovisi održavanje Općih izbora 2022. godine. Prvo je Centralna izborna komisija BiH 11. januara ove godine uputila prijedlog Vijeću ministara BiH da se odobri novac za provedbu Općih izbora. Bevandin odgovor stigao je tri dana kasnije.

alt

“Ministarstvo financija i trezora Bosne i Hercegovine razmotrilo je Vaš zahtjev te Vas obavještavamo sljedeće: Odlukom o privremenom financiranje institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za razdoblje siječanj – ožujak 2022, u članku 3.stavak (1) navedeno je:“ Raspored rashoda po proračunskim korisnicima za razdoblje iz članka 1. ove odluke za tekuće rashode vršit će se na temelju proračuna korisnika utvrđenih u Zakonu o proračunu institucija Bosne i
Hercegovine i medunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2020. godinu u iznosima kojima se omogućava obavljanje aktivnosti za zakonom utvrđene nadležnosti proračunskih korisnika. Ministarstvo financija i trezora Bosne i Hercegovine usuglašava sa proračunskim korisnicima operativne planove potrošnje za razdoblje važenja ove odluke.“ U dostavljenom operativnom/dinamičkom planu rashoda za razdoblje siječanj- ožujak 2022.godine iskazali ste operativni plan kroz opće namjene (tablica 3) i program posebne namjene ,,Opći izbori“ (tablica 4, šifra 0706630). Operatvnim/dinamičkim planom za 2020.godinu i Zakonom o proračunu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2020. godinu Središnjem izbornom povjerenstvu BiH odobrena su sredstva za Proračunski korisnici ne mogu započeti nove ili proširene programe i aktivnosti dok se ne odobre u Zakonu o proračunu”, obrazložio je Bevanda.

Ali ključni dio njegovog dokumenta od 14. januara tek slijedi.

alt

“Imajući u vidu naprijed navedene zakonske odredbe, kao i važeće podzakonske akte koji reguliraju oblast izvršenja proračuna, Ministarstvo financija i trezora Bosne i Hercegovine ne može odobriti dostavljeni operativni/dinamički plan budući da je u istom iskazan novi program posebne namjene pod nazivom ,,Opći izbori”.

Slijedom navedenog, potrebno je da Središnje izborno povjerentsvo BiH izvrši izmjene operativnog plana za razdoblje siječanj-ožujak 2022.godine i iskaže isti kroz opće namjene isključujući program posebne namjene ,,Opći izbori“,budući da navedeni programnije bio odobren Zakonom o proračunu institucija Bosne i Hercegovine i medunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2020. godinu.

Također napominjemo da je u članku 11. stavak (5) Zakona o financiranju institucija Bosne i Hercegovine (,,Službeni glasnik BiH“, br. 61/04, 49/09, 42/12 , 87/12 i 32/13): ,, U tijeku trajanja privremenog financiranja, Vijeće ministara može donijeti posebnu odluku o rashodima koji nisu bili predvideni proračunom iz prethodne godine, s tim da rashodi institucija Bosne i Hercegovine koji uključuju rashode iz stavka (2) ovog članka ne mogu biti veći od zbira prihoda koji u toku trajanja privremenog financiranja budu prikupljeni od neizravnih poreza, vlastitih prihoda i prenesenih sredstava. Rashodi po ovom osnovu odobravaju se u skladu sa odredbama članka 17. ovog zakona kojima je propisano korištenje tekuće pričuve“, naveo je Bevanda.

Ministar finansija i trezora BiH, dakle, u januaru 2022. godine upućuje članove CIK-a da se pozovu na član 11., stav (5) Zakona o finansiraju institucija BiH. Centralna izborna komisija je to i uradila. Ali Vjekoslav Bevanda u martu već kaže da su ga “pogrešno razumjeli”.

alt

“Cijenimo da Središnje izborno povjerenstvo nije na adekvatan način razumijelo sugestije Ministarstva financija i trezora koje su dane u našim prethodnim aktima u odnosu na pitanje financiranja izbora. Naime, sugerirano je da sredstva iz 2020. godine ne mogu biti stavljena na raspolaganje bez odluke Vijeća ministara BiH, a ne da ne mogu uopće biti stavljena na raspolaganje. Slijedom navedenih činjenica u točki.2 Mišljenja, Ministarstvo financija i trezora Bosne i Hercegovine ne može podržati zahtjev Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine o Prijedlogu odluke o odobravanju raspodjele i korištenju dijela prenesenih sredstava akumuliranog viška prihoda iz prethodnih godina na ime rashoda programa posebne namjene u 2022. godini”, napisao je Bevanda u dopisu CIK-u 24. marta 2022. godine.

Ali, bez obrizira na to, CIK nastavlja insistirati na novcu za Opće izbore. Novi dopis Vijeću ministara BiH je upuže 8. aprila i u njemu CIK podnosi Prijedlog Odluke оodobravanju raspodjele i koristenju dijela prenesenih sredstava akumuliranog viska prihoda iz prethodnih godina na ime rashoda programa posebne namjene u 2022. godini.

alt

Iako je i sam pozvao CIK da se pozovu na član 11., stav (5) Zakona o finansiraju institucija BiH, ministar Bevanda je rekao da je ovakav način finansiranja izbora – nezakonit. Ali suprotno stavu ministra Bevande, Ured za zakonodavstvo prijedlog Odluke nije ocijenio nezakonitom. Naprotiv, oni tek upozoravaju na tehničke stvari koje bi bilo nužno ispraviti prije donošenja konačne odluke kojom bi se omogućilo finansiranje izbora.

alt

Uprkos tome, Vjekoslav Bevanda je glasao protiv odluke. Tako CIK ostaje bez novca, iako je zakonski rok za obezbjeđivanje sredstava ističe u četvrtak, 19. maja. Kompletan materijal o ovom slučaju možete pročitati ukoliko kliknete na ovaj link.

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.