Ponedjeljak, 19 svibnja

Zasjedao je Dom naroda, ali kao da nije. Više ekonomskih zakona prije početka sjednice skinuto je s dnevnog reda. Oni koji nisu, uključujući i reformske, nisu dobili podršku delegata. Uglavnom, nije bilo volje. Jedina volja koja se danas u sali nakratko čula bila je osigurati novac za predstojeće izbore.

“Da li se neko javlja za riječ? Nema prijavljenih. A ne vidim ni interesa za prijavu. Zaključujem raspravu”, bile su riječi HDZ-ovog Dragana Čovića, predsjedavajućeg Doma naroda BiH

Ukratko, ovo je rezime današnje sjednice Doma naroda. Volje nije bilo, a interesa odavno manjka. No, ne manjka izgovora. Ni za one, opet propuštene, evropske zakone, a još manje za one ekonomske. Zašto zakoni o PDV-u, javnim nabavkama i akcizi nisu ni stigli pred delegate, ima svoje zato.

Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, u drugom krugu glasanja, nije usvojio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine, čiji je predlagač Vijeće ministara BiH. Za predloženi zakon glasalo je 10 delegata, četiri su bila protiv i…

“Prošle sedmice smo imali sjednicu komisije za finansije i budžet – nažalost, nismo imali kvoruma. Ja sam molila tada da Dušanka Majkić ponovo zakaže ili u petak ili u ponedjeljak rano sjednicu. Međutim, nije bilo raspoloženja ni kod ostalih kolega. Ni Denis Bećirović nije bio na to komisiji”, kazala je delegatkinja Lidija Bradara (HDZ BiH).

A danas su bili svi. Ali ni Majkić, ni Bećirović pred medije nisu stali. Umjesto njih, jesu oni koji krivce kritikuju i izgovore poput ovih ne prihvataju.

“Nedostatak kvoruma je čisto bacanje prašine u oči jer 15 delegata je bilo prisutno na današnjoj sjednici – bilo je dovoljno odrediti pauzu na 5 minuta da se završi ta procedura”, kaže SDS-ov Mladen Bosić.

Ali – opet se vraćamo na volju koje nema i novac kojeg, ipak, ima.

“Po nekim informacijama koje ja imam, oko 800 miliona više para je prikupljeno odnosu na 2021. godinu. Kada to kažem, mislim na UIO i obje entietske uprave za poreze”, kaže delegat Zlatko Miletić.

Dakle, riznice pune, ali džepovi građana prazni jer olakšica i dalje nema. Umjesto njih, bit će sadaka.

“Izdvojiti u pogodno vrijeme – u julu, augustu, septembru – ako je ikako moguće novac, 50 miliona illi ne znam koliko, pa da se to dijeli penzionerima, omladini… To je bolja opcija nego sistemski zakon jer, očito, jasno je da viška novca u budžetima ima. Ja bih rekao – potpuno transparentno kupovanje izbora”, kaže SDS-ov državni zastupnik Mirko Šarović.

Zanimljivo, za kupovinu izbora novca ima, a za njihovo održavanje nema. Bar ne još. Što nije ohrahrujuće, uzimajući u obzir da vrijeme curi, pa se novac ubrzano traži. I ovaj put je asa iz rukava izvadio Klub Bošnjaka. Na današnjoj sjednici uglavnom tihi, nakon nje nijemi, ali u zahtjevu glasni. Traže hitnu sjednicu Doma naroda. Tačka jedna, a pozivnice tri – Tegeltiji, Bevandi i Arnautoviću. Jer tiče se CIK-a.

“Predlažemo da Dom naroda na toj narednoj sjednci koja će uslijediti hitno donese i zaključak da se nalaže Vijeću ministara BiH da u skladu sa Zakonom o finansiranju institucija BiH u roku 24 sata od donošenja donese odluku o odobravanju i raspodjeli sredstava u iznosu od 12,5 miliona KM na ime rashoda CIK-a BiH za održavanje Općih izbora 2022.”, kazao je delegat Asim Sarajlić (SDA).

Čović je komentirao: “Malo ste zloupotrijebili Poslovnik, ali neka vam bude. Dobili smo svi informaciju da imamo to u pisanoj formi”.

I sada je prvi na potezu upravo Dragan Čović. Kako će postupiti, ne znamo, ali iz njegove stranke nas uvjeravaju da će sjednicu zakazati jer HDZ-u nije do bojkota.

“Pretpostavljam da oni koji traže sazivanje sjednice imaju neku viziju kako bi to trebalo izgledati, mi za sada ne znamo šta su to kolege zamislile”, poručila je Bradara

Šta god da su, vrijeme nije saveznik. Jer Čović, prema Poslovniku, za zakazivanje sjednice ima 3 dana, a rok koji je postavio CIK BiH istječe za nepuna tri, odnosno dva dana. Pa, ne čudi što polako umire nada.

“Pravo da vam kažem, ja nisam optimista. I misllim da će oni tražiti razne izgovore da se to ne desi i koliko ja mogu da vidim, sasvim je već izvjesno da će izbori u BiH, ako ništa, biti pomjereni bar za mjesec dana”, zaključuje Miletić.

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.