Subota, 12 srpnja

Gost zagrebačkog studija N1 televizije bio je hrvatski zastupnik u Europskom parlametnu Tomislav Sokol.

Najprije je komentirao Erdoganove posljednje poteze:

“Od Erdogana to i nije toliko iznenađenje. On je trgovac i koristi sve mehanizme koje ima, uključujući i člnastvo u NATO-u, a bi dobio što hoće. Činjenica je da je kritiziran zbog režima i bilo je puno podrške, čini mi se u Švedskoj, za kurdsko nacionalno pitanje. Mislim da bi tu svoju poziciju mogao dobro naplatiti od Europe, bilo da je vezano uz kurde ili kritiziranje odnosa prema ljudskim pravima. On će sigurno pokušati nešto za sebe istrgovati”, kaže.

Rekao je i kako je trgovanje u određenim okolnostim dobro, ali da treba pogoditi situaciju.

Govorio je i o Sloveniji i arbitraži te je li i tu u pitanju trgovačka taktika:

“Pitanje arbitraže je jedno od rijetkih pitanja oko kojih se cijela hrvatska politička scena ujedinila. Ta pozicija se sigurno neće promijeniti. Kako će se stvari u Sloveniji odvijati, to ćemo tek vidjeti. Suradnja s Janšom je bila dobra. Kako će se postaviti nova slovenska Vlada to mi je teško reći. Ako gledamo djelovanje nekih od njih u EP, onda tu čovjek ne može biti preoptimističan, ali ja se nadam da će razum prevladati jer na kraju Slovenija ne može iskoristiti ovu situaciju da dobije dio hrvatskog teritorija koji bi htjela”, kaže.
“Hrvatska neće trgovati svojim teritorijem”

Rekao je i da i kod trgovanja o kod obrane nacionalnih interesa treba djelovati u okviru mogućeg.

“Hrvatska sigurno neće trgovati svojim teritorijem niti će promijeniti stav da arbitraža ne valja i nema smisla ići u tom smjeru. Hrvatska će ući u Schengen jer je i Sloveniji i ostatku Europe to u interesu. Mislim da na kraju neće dobiti ono što neki od njih žele, ali će stvoriti probleme sebi i drugima. Oko arbitraže nikakvih ustupaka s hrvatske strane neće biti”, kazao je on.

Nastavio je i o pitanju Hrvata u BiH, kaže kako je to jako kompleksno.

“Strane sile koje su itekako kumovale ovoj situaciji, trebaju sudjelovati i u rješavanju ove stvari. Hrvati u BiH žele ono što im je bilo zajamčeno originalnim sporazumima. Nažalost pokazalo se da bošnjačka politička elita, najviše SDA i Bakir Izetbegović nisu spremni na dogovor i da su sve pregovore vršili s figom u džepu i nisu niti htjeli dogovor. Hrvati su ti koji su tu bili konstruktivni, govorimo o konsenzusu hrvatskih političkih stranaka. Hrvati samo traže svoj paritet i Hrvatska tu ima što napraviti”.

Što se tiče istupa Zorana Milanovića, rekao je kako nejedinstvo vlasti sigurno ne izgleda dobro u inozemstvu.

“Reakcije nisu pretjerano pozitivne zbog situacije u Ukrajini. Postoje dva pristupa, jedan je davanje bombastičnih izjava, no pitanje koliko to daje rezultat, drugi su stvari koje se rade u pozadini i često daju razultata”, objašnjava.
“Mogi žele polagati pravo na Tuđmanovo nasljeđe”

Što se, pak, tiče Mađarske, rekao je kako se Hrvatska ne treba bojati da će njihovi tenkovi krenuti prema nama, a i da mi ionako imamo više tenkova. Na kraju se osvrnuo i na Tuđmana:

“Tuđman je sigurno najuspješniji hrvatski političar u povijesti. Uspio je postići što nije nitko prije njega, a to jestvaranje samostalne Hrvatske. Tuđman je napravio ogroman uspjeh potiv situacije koja definitivno nije bio obećavajuća za stvaranje Hrvatske. Mnogi žele polagati pravo na njegovo nasljeđe. Njegove tekovine bile su jasne: Da, jaka Hrvatska, ali ne autistična Hrvatska i ne Hrvatska koja je izolirana. On je odmah naglasio da su cilj euroatlantske integracije jer je znao da ako smo van tog okvira, onda smo na vjetrometini i možemo postati plijen imperijalističkih tendencija”, kaže.

“Tuđmanova politika nije bezgrešna, greške se uvijek događaju, ali ta jedna ključna matica koju predstavlja HDZ i danas može najbolje štititi interese Republike Hrvatske”, tvdri Sokol.

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.