Srijeda, 14 svibnja

Ako je vjerovati tvrdnjama premijera Hrvatske Andreja Plenkovića visoki zvaničnici EU uskoro stižu u Sarajevo, te kreću novi pregovori o izbornom zakonu.

S druge strane, lider SDA Bakir Izetbegović zaključuje kako će taj pokušaj u ovako pokvarenoj atmosferi i uslijed poteza koje vuče HDZ BiH, biti uzaludan.

Gotovo svi akteri se slažu da više nema vremena za izmjene Izbornog zakona, jer su sve mogućnosti i prijedlozi već ranije iscrpljeni. Ili …

Postoji jedan prijedlog na kojeg su u kontekstu izbora za Predsjedništvo BiH pristale sve probosanske i hrvatske stranke, pod uslovom da rješenje ne bude asimetrično u odnosu na RS.

Dakako, radi se o indirektnom izboru kojeg su ponovo prošle sedmice aktuelizirali iz SBB-a.

Lider ove stranke Fahrudin Radončić od početka se zalaže za ovo rješenje, no sada je SBB uputio direktnu poruku Hrvatskoj i njenom predsjedniku Zoranu Milanoviću.

Iz SBB-a ga pozivaju da “s obzirom da Milanović uporno ponavlja da je Milorad Dodik njegov poželjan partner i saveznik Hrvata”, lobira kod Dodika da prihvati indirektni izbor članova Predsjedništva BiH u Parlamentu BiH.

Takvo rješenje – koje je bilo predviđeno i u poznatom “aprilskom paketu” ustavnih promjena, koje je Dodik tada prihvatio i kojim bi se uklonio glavni kamen spoticanja u razgovorima o izmjenama Izbornog zakona BiH – već odavno zagovara i SBB, a nema sumnje da bi ga podržale i sve druge probosanske stranke, navode iz SBB-a.

Rješenje po kojem bi se članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine u budućnosti birali iz državnog Parlamenta bez sumnje bi donijelo potpunu relaksaciju odnosa u državi, a posebno u Federaciji i zaustavilo politički bošnjačko-hrvatski obračun.

Ovaj prijedlog je i s aspekta vremenskih rokova možda i jedino realno pokušati provesti. Podržao ga je čak i Željko Komšić.

Potpuno je stoga neopravdano i bezobrazno optuživati probosanske i bošnjačke stranke za blokiranje izmjena Izbornog zakona, a s druge strane potpuno amnestirati politiku iz RS-a koje ima ključeve rješenja u svojim rukama.

Dodikova pozicija danas je dodatno oslabljena nakon novih sankcija, ali i jasnog označavanja njegove politike kao proruske.

Ukoliko Bošnjaci i Hrvati budu imali zajednički stav, to bi bio jasan put u smirivanje bošnjačko-hrvatskih odnosa i zajednički nastup prema Dodiku.

Drugu priliku za to teško će imati, pogotovo ne nakon izbora koje će prvi čovjek SNSD-a u ovakvoj konstalaciji odnosa sigurno dobiti.

(Vijesti.ba)

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.