Subota, 12 srpnja

Gdje Milorad Dodik stane, nastavi Dragan Čović. I jedan i drugi uz podršku lidera susjednih nam zemalja.

Politika

Prije 30 min

0

Predsjednik Bosanske akademije nauka i umjetnosti Kulin ban, akademik Suad Kurtćehajić i direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada (IGK) Emir Ramić u izjavi za televiziju Hayat rekli su predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik danas djeluju na sličan način Cvetkovića i Mačeka iz 1939. godine kao i Tuđmana i Miloševića iz krvavih 1990-tih godina.

“Franjo Tuđman je tada pod pritiskom Amerikanaca odustao od tzv. Herceg Bosne. Realno gledajući, na prostoru Bosne i Hercegovine živi manje od 10 posto Hrvata. Čović se nekad potpisivao ćirilicom, a sada je pragmatičar i radi kako njemu odgovara. Vezivno tkivo su Hrvati u Srednjoj Bosni koji ne gledaju stvari na način na koji to radi Čović. Nekad mi se čini da želi stvoriti pretpostavke za treći entitet što je prije moguće. Bošnjaci nisu bili u Ustavu Hrvatske koji su najbrojnija manjina, pa su naknadno ugrađeni. U hrvatskom saboru samo jedna osoba predstavlja, ne Bošnjake, nego više nacionalnih manjina. Neće uspjeti u nakani trećeg entiteta, nisu uspjeli kada su Bošnjaci ratovali na tri fronta sa tzv VRS-om, HVO-om i Abdićevim paravojnim formacijama. Sačuvali smo da se to ne desi tada, a potpuna je iluzija da se to desi sada. Bošnjaci nikada neće dozvoliti formiranje trećeg entiteta”, poručio je Suad Kurtćehajić.

Ramić je upozorio kako kontinuirana antibosanska koalicija već godinama djeluje u, ali i van Bosne i Hercegovine, čiji su glavni sponzori susjedne zemlje.

“Ambasadori Bosne i Hercegovine u Kanadi i SAD-u su se pridružili toj koaliciji i svojom antibosanskom politikom doprinose da se ideje separatista u BiH uspiju realizovati i prikazati kao legalni zahtjevi bosanskih Srba i Hrvata. Mi smo se tome suprotstavili , posebno u Kanadi gdje imamo uspjeha, jer je Kanada stala u zaštitu naše zemlje, posebno u oblasti kulture sjećanja. Što se tiče trećeg entiteta, nema ništa od toga. Takve stvari neće dozvoliti ni međunarodna politika. Što se tiče RS-a, mislim da je Dodiku jasno da je kontinuitet njegovog puta odlazak sa političke scene”, naveo je Ramić.

Kurtćehajić je još jednom podsjetio na presude Međunarodnih sudova u Strazburu, koje su još uvijek na čekanju da se implementiraju.

“Moramo suštinski izvršiti implementaciju presuda suda u Strazburu kako bi bili jednakopravni. U Ustavu ne postoji termin konstitutivan, to je engleska verzija u vidu konstituentnih naroda. Mora se napraviti funkcionisanje Bosne koje će biti jedanko za sve. Bošnjaci u Hrvatskoj nemaju jednog zastupnika, nego kao manjina imaju zajedničkog, dok ovdje Hrvati kontrolišu brojne institucije. Važno je da odbijemo sve pritiske”, kazao je akademik Kurtćehajić.

Osvrnuo se i na komentare i politiku predsjednika Hrvatske, Zorana Milanovića, kazavši kako je on sam podržavao Komšića.

“Ovo nije ono što bi on trebao da bude. Nama je protivnik svako ko radi tako nešto, a Bosna će izdržati. Ne može doći u Predsjedništvo čovjek koji želi da se raspadne BiH. Smatram da je Schmidt uvidio ovu ko su pravi krivci kada je u pitanju integritet i suverenitet BiH, tačnije, da su to ustvari politike Čovića i Dodika. To je jasno označeno i u izvještaju za 11. maj koji će Schmidt pročitati u Vijeću sigurnosti”, tvrdi Kurtćehajić.

Ramić smatra kako je Čović propustio šansu da se priključio bosanskoj kolaciji i da zajedno sa subjektima učestvuje u jačanju Bosne i Hercegovine.

“On se priključio antibosanskoj kolaciji i ta stvar je završena. Jasno je da je izborni zakon samo paravan za treći entitet. Ne vidim mogućnost da kroz nastavak antibosanskog djelovanja utiče na izborni proces. Dodikova politika je totalni promašaj i uskoro će biti van političkih procesa. Svojim djelovanjem Dodik nanosi štetu svom narodu u BiH, isto to radi i Dragan Čović. Bosanski Srbi i bosasnki Hrvati su dio bosanske nacije i treba da budu svjesni da je njihova jedina domovina Bosna i Hercegovina sa Sarajevom kao glavnim gradom. Što prije to shvate i otarase se svojih lidera, bit će im puno bolje. Ideja Bosne je široka i u njoj ima mjesta za svakog”, naglasio je Ramić.

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.