Ponedjeljak, 19 svibnja

(…) kao taksu za ovjeru za izbore zastupnika u Predstavnički dom Parlamenta BiH za ove izbore platiće 25.000 KM, a za prošle ta taksa iznosila je 20.000 KM

Politika

Prije 12 min Prije 3 min

0

Centralna izborna komisija (CIK) BiH povećala je takse za ovjeru prijave političkog subjekta za učešće na opštim izborima 2022. godine, pa će tako partije za izbore člana Predsjedništva BiH umjesto 20.000 morati da plate 25.000 KM, a nezavisni kandidati koji se prijave za trku u Predsjedništvo BiH umjesto 10.000 KM moraće da plate 13.000 KM.

Takođe, političke partije taksu za ovjeru za izbore poslanika u Predstavnički dom Parlamenta BiH za ove izbore platiće 25.000 KM, a za prošle ta taksa iznosila je 20.000 KM.

Kada je riječ o izborima za poslanike u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH i Narodne skupštine Republike Srpske, partije će morati da plate 18.000 KM umjesto 14.000, koliko su plaćale na izborima 2018. godine, dok će za učestvovanje na izborima za kantonalne skupštine partije plaćati 13.000 umjesto 10.000 KM, koliko su plaćale na prošlim izborima.

“Taksa je povećana u skladu sa značajem nivoa organa vlasti za koji se prijavljuju za ovjeru, ali i zbog realnih situacija da se pojedini subjekti, uglavnom nezavisni kandidati, prijavlju za učešće na izborima radi mjesta koja im po zakonu pripadaju u biračkim odborima, a što zna biti izvor zloupotreba u izbornom procesu, posebno na dan izbora”, rekla je za Nezavisne novine Maksida Pirić, stručna savjetnica za odnose sa javnošću Centralne izborne komisije BiH.

Kao i političkim partijama, taksa je značajno povećana i nezavisnim kandidatima, pa će tako oni koji žele učestvovati na izborima za poslanike u Predstavničkom domu BiH umjesto 10.000 za ove izbore platiti 13.000 KM, dok će za entitetske skupštine umjesto 7.000 morati da plate 9.000 KM, dok će za kantonalne skupštine morati da plate 7.000 KM umjesto 5.000, koliko je bilo na prošlim izborima.

“Uplaćeni novčani iznos takse za ovjeru se vraća na način utvrđen članom 4.16 Izbornog zakona BiH. CIK će pokrenuti proceduru povrata novca kod nadležnog organa u roku od 15 dana od dana objave izbornih rezultata u službenim glasilima u Bosni i Hercegovini”, navodi se u Pravilniku o prijavi i uslovima za ovjeru političkog subjekta za učešće na opštim izborima 2022. godine.

U suštini, taksa će biti vraćena političkim partijama ili nezavisnim kandidatima ukoliko za člana Predsjedništva BiH, predsjednika Republike RS osvoje 1/3 glasova od ukupnog broja glasova koje je osvojio izabrani član Predsjedništva, predsjednik RS ili potpresjednik RS.

Za vraćanje takse za izbore za entitetske skupštine partije i nezavisni kandidati moraće osvojiti više od tri posto broja važećih glasova.

Vehid Šehić, bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH, kaže za Nezavisne novine da je dobro što su takse povećane jer će to makar malo uozbiljiti izborni proces, mada će manipulacija i dalje biti.

“Svjedoci smo da se prijavljuju nezavisni kandidati za koje se znalo unaprijed da neće dobiti nijedan glas jer ne glasaju ni sami za sebe. Ta praksa je krenula 2004. godine i to su u stvari nezavisni kandidati koje prijavljuju politički subjekti da bi dobili što više mjesta u biračkim odborima”, rekao je Šehić.

On naglašava da je javna tajna da i male stranke prijavljuju izbore isključivo zbog prodaje mjesta u biračkim odborima jer je to postao biznis, ali da bi se spriječile takve stvari, treba mijenjati Izborni zakon.

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.