Ponedjeljak, 19 svibnja

“Bošnjačka strana ne želi dogovor, nije ga ni dosad htjela jer da jest, bio bi postignut. U BiH u ovom trenutku nema istinske volje da se stvari stabiliziraju na način kako jedino BiH može funkcionirati – kao država tri konstitutivna naroda”, kaže Ljubić.

Politika

Prije 2h Prije 2h

4

Kako na položaj Hrvata u BIH gledaju oni sami i je li za njih mješanje Hrvatske nešto što podržavaju ili ne? Gost Novog dana na N1 u Zagrebu bio je Božo Ljubić, predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH.

Komentirao je izjave predsjednika Republike Zorana Milanovića i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića te njihovo prepucavanje oko položaja Hrvata u BiH.

“Za nas je najvažnije da predsjednik države i predsjednik Vlade podržavaju ostvarenje hrvatske jednakopravnosti u BiH. Nama u BiH, s obzirom na situaciju u kojoj jesmo, najmanje treba da arbitriramo oko političkog sukoba u Hrvatskoj. Vjerujem da će i premijer i predsjednik naći načina za jedno koordinirano djelovanje kako da se realizira, u prvom redu strateški hrvatski državni i nacionalni interes, a onda i interes Hrvata u BiH. Licitira se u Hrvatskoj o tome tko je prvi počeo, ja dugo pratim političke procese u Hrvatskoj, BiH i regiji. 15 godina, od 2000. do 2015. Hrvatska se potpuno nezainteresirano odnosila prema ustavnim obvezama i činjenici da je potpisnica Dayton i da je BiH strateški interes Hrvatske, čak i da nema Hrvata u njoj.Tek zadnjih godina vidimo pozitivne promjene. Intenzivnije se Hrvatska počela baviti ovim pitanjem nakon usvajanja Nacionalne strategije u Saboru, nakon Deklaracije o položaju hrvatskog naroda u BiH, čiji sam ja inicijator te nakon izbora Plenkovićeve Vlade, Kolinde Grabar-Kitarović na Pantovčak i, evo sada, Zorana Milanovića”, rekao je Ljubić.

Ističe da je ono što oni žele sinergija u Hrvatskoj u odnosu na pitanje Hrvata u BiH. Dodaje da se ovim pitanjem više treba pozabaviti i međunarodna zajednica.

“Bošnjačka strana ne želi dogovor, nije ga ni dosad htjela jer da jest, bio bi postignut. U BiH u ovom trenutku nema istinske volje da se stvari stabiliziraju na način kako jedino BiH može funkcionirati – kao država tri konstitutivna naroda. Dio elita ne stremi prema Europskoj uniji i prema NATO-u. U ovom trenutku jedino hrvatske političke elite i hrvatski građani su istinski opredijeljeni sa EU i NATO. Mi ni vrijednosno ni religijski ni na bilo koji drugi način ne vidimo svoje mjesto ni u Moskvi ni u Ankari. Za razliku od političkih elita druga dva, ne govorim tu o narodima. Mislim da se međunarodna zajednica mora pozabaviti BiH ne na birokratskoj, veleposlaničkoj razini, već na političko-strateškoj razini jer inače stvari neće biti dobre”, upozorava Ljubić.

“To bi Hrvate izbacilo skroz iz vlasti”

Neki tvrde da bi Hrvati trebali, ukoliko ne dođe do izmjene zakona, bojkotirati izbore, no Ljubić smatra da to ne bi bio dobar potez.

“Imali smo primjere u susjedstvu, to nije ništa riješilo. Blokada izbora također ne bi bila dobro prihvaćena u međunarodnoj zajednici, a i Hrvati bi mogli biti percipirani kao krivci. Mislim da će se hrvatske stranke prijaviti na izbore, vidjet ćemo kako će se stvari odvijati, nije isključeno da će se dogoditi neke izmjene zakona. Visoki međunarodni predstavnici su ovlašteni da nametnu bilo koji pa i izborni zakon jer postoje jasni gabariti. Hoće li ili neće to napraviti, vidjet ćemo. Što će se događati ovih pet mjeseci, ne znam. Možda se dogode neke pozitivne stvari. Ukoliko bi bošnjačka strana realizirala ono što je najavila ovih dana, da će Hrvatima uzeti ne samo člana Predsjedništva, nego i Dom naroda, to bi Hrvate izbacilo skroz iz vlasti. Papirnatu konstitutivnost to bi potpuno negiralo, BiH bi završila u još dubljoj krizi, a vidjevši što se sve događa u svijetu, na BiH u ovom trenutku treba gledati i kao sigurnosni problem”, rekao je Ljubić.

Tagovi:

božo ljubić

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.