Subota, 24 svibnja

Predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić sinoć je na TVSA govorio o mogućem zajedničkom kandidatu opozicije za člana Predsjedništva BiH.

On je rekao da Trojka funkcionira korektno.

“Sva imena su na stolu, razgovara se potpuno otvoreno bez ikakve zadrške. I ono što je važno, stvorena je atmosfera. Trojka najbliže surađuje i jako je važno da imamo jednog zajedničkog kandidata s aspekta poruke. Međutim, ono što je također važno reći javnosti – to neće biti samo kandidat Trojke. Mi razgovaramo s drugim subjektima unutar BiH, našim partnerima u USK iz NES-a, sa PDA, sa gospodinom Kasumovićem, sa SBB-om, naravno.

I kad dođemo do tog imena, to ime bi trebalo da bude kandidat svih opozicionih partija, jednog velikog bloka koji želi da se suprotstavi trenutnoj vladavini SDA, HDZ-a i SNSD-a”, rekao je Nikšić.

“Veliki broj partija, imaju veliki broj ljudi i svako ima pravo na svoj stav. I naravno da nismo ludi da mislimo da, ko god bude taj kandidat, da će svi biti presretni. Važno je da u donošenju odluke osigurate ambijent u kojem će svako imati pravo na svoj stav i mišljenje. Kad se donese odluka, onda ima da se poštuje.”

S obzirom na to da se u medijima spominjalo ime Denisa Bećirovića, pitanje je bilo je li on jedan od potencijalnih kandidata.

“Naravno da jeste. Ne jedan od potencijalnih, najozbiljniji kandidat. Ali ponavljam razgovori su u toku, čim budemo imali i nije fer da ja ovdje sad guram Denisa, ložim… dakle Denis je sigurno potencijalno najozbiljniji kandidat kada je u pitanju SDP, ali i ovi drugi. Ali odluka nije donesena, razgovaramo svi zajedno, ozbiljni smo ljudi, pričamo – oči u oči. Kad dođemo do tog stava, do tog imena, to će biti budući član Predsjedništva BiH.”

Na pitanje da li je i on jedan od potencijalnih kandidata, Nikšić je odgovorio:

“Naravno. Mi u SDP-u imamo neke svoje procedure kada su u pitanju kandidature. I proveli smo najšire moguće kandidiranje kroz organizaciju. Ne samo ja, bilo je još imena ali bilo je i moje ime.”

Lider SDP-a BiH osvrnuo se i na situaciju u BiH zbog naglog rasta cijena. Naime, evidentno je da se zbog agresije Rusije na Ukrajinu, rast cijena namirnica i energenata znatno odrazio na džep građana BiH, a očekuju se i dodatna poskupljenja. Ipak, postavlja se pitanje jesu li Vlade BiH mogle uraditi više i šta se može očekivati u narednim mjesecima.

Nikšić tvrdi kako Vlade nisu samo mogle, nego morale uraditi više. Nažalost, kako kaže, imamo Vijeće ministara koje ne radi apsolutno ništa. Svaka čast pojedincima, ističe predsjednik SDP-a, ali generalno rad i funkcionisanje Vijeća nije primjetno. Kako kaže, nije samo sadašnja situacija ona u kojoj se ne snalaze, nego se valja prisjetiti i migrantske krize kao primjera nefunkcionalnog djelovanja Vijeća ministara.

“Kada se obrati pozornost na to kakve su kadrove pojedine političke partije poslale u Vijeće, onda je sasvim jasno da baš nemaju namjeru da se ozbiljno bave svojim poslom”, pojašnjava Nikšić.

Istaknuo je kako su puno veće nadležnosti kada je u pitanju ovo djelovanje na entitetskim vladama – koje kako kaže, također nisu pokazale pretjerani entuzijazam. Razlog tome nisu nikakve ekonomske mjere, ni potezi koje su Vlade učinile, nego upravo zbog inflacije i rasta cijena imaju enormna punjenja budžeta. Na glavno pitanje, ima li dovoljno novca u federalnom budžetu, Nikšić tvrdi kako novca ima sasvim dovoljno, odnosno da “ne znaju šta će s njim”. Međutim, korijenski problem je što se Vlade ne bave prioritetnim pitanjima u državi, zaključuje Nikšić.

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.