Ponedjeljak, 19 svibnja

Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić oglasio se na svom Facebook profilu povodom ovosedmičnog SNSD-ovog skupa u Banjoj Luci, a za kojeg je Zvizdić rekao da je to samo: ” Sloboda(n) pad u ništavilo i novo bezakonje”

Zvizdićev status na Facebooku prenosimo u cijelosti:

Da ponovimo lekcije o državnoj imovini kako bi ih naučili ostrašćeni manipulatori iz SNSD-a i njegovih satelita, koji po starom hegemonističkom refleksu, izvrtanjem činjenica, ponavljanjem laži i bestidnim političkim podvalama nastoje oteti državnu imovinu.

Dakle, u skladu sa objavljenim izmjenama Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine (Službeni list BiH br. 22/22), državna imovina je:

1. Sva nepokretna imovina koja je državi Bosni i Hercegovini pripala po Sporazumu o pitanjima sukcesije;

2. Sva nepokretna imovina na kojoj je pravo raspolaganja i upravljanja imala bivša Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina;

3. Poljoprivredno zemljište u skladu sa odlukom Ustavnog suda BiH br. U-8/19;

4. Rijeke, šume i šumsko zemljište u skladu sa odlukama Ustavnog suda BiH u predmetima br. U-9/19 i br. U-4/21.

Osim toga, sada imamo zakonsku definiciju u članu 2. stav (1) predmetnog zakona gdje jasno stoji da “Bez obzira na odredbe bilo kojeg drugog zakona ili propisa, državnom imovinom može raspolagati isključivo Bosna i Hercegovina, KAO NJEN TITULAR”.

S tim u vezi, važno je da sva pravna i fizička lica znaju da svi koji bilo gdje u BiH u Zemljišne knjige na navedenoj imovini upišu vlasništvo bilo kome drugom osim državi Bosni i Hercegovini, vrše klasičnu zloupotrebu službenog položaja i ovlaštenja, krše zakon i mogu biti krivično gonjeni i kažnjeni, jer je Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH, do usvajanja Zakona o državnoj imovini BiH, obavezujući za sve na cijeloj teritoriji BiH, bez izuzetka. Također, Ustavni sud BiH, čije odluke su konačne i obavezujuće, je donio više jasnih odluka, a neprovođenje odluke Ustavnog suda BiH je krivično djelo prema bh zakonodavstvu.

Na kraju, jedno vazno podsjećsnje za sve građane BiH, pravne subjekte, vjerske zajednice i kulturne i obrazovne ustanove, itd, zašto državna imovina mora biti sačuvana do konačnog rješenja u vezi sa denacionalizacijom i restitucijom:

Naime, u državnu imovinu ulazi i tzv. restituciona masa, a Ustavni sud BiH je zauzeo stajalište da kroz pitanje državne imovine treba riješiti i pitanje restitucije, odnosno denacionalizacije. To je obaveza koju moramo završiti i na našem EU putu.

BiH i Albanija su jedine zemlje Zapadnog Balkana koje nemaju riješeno pitanje restitucije i denacionalizacije.

Dakle, do usvajanja Zakona o državnoj imovini koji je u isključivoj nadležnosti Parlamentarne skupštine BIH, ista od strane nižih nivoa vlasti ne smije biti knjižena, založena, prodata ili poklonjena “stranački povezanim osobama” ili vlasnicima sumnjivog kapitala u BiH ili van nje, a što je očita namjera aktuelne vlasti u bh. entitetu RS.

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.