Ponedjeljak, 19 svibnja

Zanimljivo je da je Pravobranilaštvo Republike Srpske bilo isključeno iz ovog procesa jer po zakonu iz 2017. godine nema pravo da zastupa javna preduzeća i ustanove u ovakvim i sličnim postupcima.

Republika Srpska izgubila je 90 miliona maraka u sporu pred arbitražnim sudom u Washingtonu, po tužbi slovenačkog preduzeća „Vijadukt”, a zbog jednostranog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu.

Ova informacija potvrđena je za portal CAPITAL iz više izvora koji su naveli da će Republika Srpska morati isplatiti ukupno 45 miliona eura odštete i arbitražnih troškova.

Sagovornici Capitala napominju da je riječ o konačnoj arbitražnoj odluci za koju ne postoji pravni lijek, odnosno pravo žalbe, što znači kako će RS morati isplatiti dosuđenu odštetu i arbitražne troškove koje su, uobičajeno, izuzetno visoki.

Do pokretanja arbitražnog spora došlo je nakon što je „HES Vrbas“, koji je trebalo da gradi HE na Vrbasu, u oktobru 2015. godine uputio Vladi RS-a odštetni zahtjev od 46 miliona KM zbog raskida ugovora, a kako se nisu dogovorili, većinski vlasnik HES-a, slovenački „Viadukt“, je pokrenuo zahtjev za arbitražu sa BiH u Washingtonu.

Ugovor o dodijeli koncesije vrijedan 165 miliona eura Vlada RS-a je sa „HES Vrbas“ potpisala 2004. godine, a njime je bila planirana izgradnja HE „Krupa“ i HE „Banja Luka-Niska“.

Međutim, godinu kasnije oko 20.000 građana Banje Luke potpisalo je peticiju protiv ovog projekta, a s obzirom na to da se projekat deset godina nije realizovao, ugovor je raskinut u septembru 2015. godine.

Slovenci su, podsjetimo, prije pokretanja arbitraže nudili nagodbu od par miliona eura, ali su u Vladi Republike Srpske to odbili, smatrajući kako je pravda na njihovoj strani.

Kako dogovora nije bilo “Vijadukt” 2016. godine pokreće postupak i traži odštetu od oko 100 miliona maraka.

Godinu dana kasnije Vlada Republike Srpske potpisala je sa Vijećem ministara BiH sporazum kojim se obavezala da plati sve troškove arbitražnog postupka.

Inače, Republiku Srpku u ovom sporu je zastupala advokatska kancelarija “Karanović i Nikolić”, a “Vijadukt” kacelarija “Baroš” iz Banje Luke.

Ni jedni ni drugi nisu željeli da komentarišu odluku.

Banjac “isključio” Pravobranilaštvo iz procesa
Zanimljivo je da je Pravobranilaštvo Republike Srpske bilo isključeno iz ovog procesa jer po zakonu iz 2017. godine nema pravo da zastupa javna preduzeća i ustanove u ovakvim i sličnim postupcima.

Najveće zasluge što su advokati preuzeli ove izuzetno unosne poslove pripadaju tada poslaniku Slobodnog demokratskog srpskog kluba u Narodnoj skupštini RS-a, a danas odanom koalicionom partneru SNSD-a Darku Banjcu.

Naime, on je djelovao amandmanski i tako spriječio Pravobranilaštvo da djeluje i štiti imovinu Repuplike Srpske, što im je posao za koji ih svakako plaćaju građani.

SB

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.