Ponedjeljak, 19 svibnja

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je za londonski Financial Times da uprkos pritiscima Srbija neće ugroziti svoje nacionalne interese pridruživanjem zapadnim sankcijama Rusiji zbog rata u Ukrajini. Aleksandar Vučić je u intervjuu za Financial Times (FT) rekao da Beograd neće “izabrati stranu” uprkos pozivima Evropske unije (EU) da zemlje kandidati za članstvo usklade svoju vanjsku politiku sa Briselom uključujući sankcije Rusiji i njenom predsjedniku Vladimiru Putinu.

„Priča se o biranju strana. Ne, mi imamo sopstvenu stranu, interese Srbije. Devetnaest NATO zemalja nas je bombardovalo (1999) i uvelo nam sankcije“, rekao je Vučić. FT piše da je bombardovanje Srbije bilo intervencija kako bi se završio „krvavi rat na Kosovu između Jugoslavije i separatista, etnički albanskih militanata“.

Srbija, kandidat za članstvo u EU, već dugo ima jake političke, ekonomske i sigurnosne veze sa Rusijom, koja je također snabdjeva gasom i podržava Beograd u nepriznavanju nezavisnosti Kosova, piše FT.

“Imamo neku vrstu zaštite (od Rusije). Šta (zapadne zemlje) žele? Da ostavimo sve naše nacionalne interese jer neko želi nešto za sebe”, rekao je Vučić, aludirajući na Ukrajinu i želju Zapada da se jedinstveno odgovori na rusku invaziju.

Vučić je dodao da Srbija nije uvela sankcije nikome jer državni vrh ne vjeruje da bi one promijenile bilo šta.

“Možete pritiskati i primoravati Srbiju, ali ovo je naše iskreno mišljenje”, rekao je.

Njegove izjave, ocjenjuje FT, sugerišu da će Beograd ostati popustljiv prema Rusiji i Kini uprkos pritiscima Brisela.

Lideri EU su u javnosti naglašavali da Srbiju vide kao buduću članicu bloka, ali su privatno pokazivali rastuću frustraciju zbog veza Beograda sa Moskvom i Pekingom. Ipak, boje se da oštrim stavom prema Beogradu neće raditi u korist Rusije i Kine, piše FT.

Nedavna kupovina Srbije kineskog protivvazdušnog raketnog sistema FK 3 također je izazvala nezadovoljstvo jer se Zapad plaši da bi to moglo dati veći uticaj Pekingu.

Iako posjedovanje kineskog oružja nije protivno propisima EU, ono otežava ili onemogućava učešće u zajedničkim odbrambenim projektima ili vježbama EU zbog nekompatibilnih sistema i zabrinutosti da Peking na neki način može da nadgleda bilo kakvu upotrebu svog oružja.

Vučić je rekao da je nedavna kupovina oružja, uključujući i francusko i tursko, dio napora da se očuva stabilnost jer su i susjedne zemlje kupovale oružje.

“Obavijestili smo sve naše zapadne partnere, uključujući i SAD, o toj nabavci 2018. godine. Konačan ugovor smo potpisali 2019. i oni su sve znali o tome”, rekao je Vučić i dodao da sistem još nije u upotrebi te da ga neće koristiti niko osim Srbije.

Istakao je da Srbija mora da riješi pitanje Kosova, gdje su tokom prošle godine porasle tenzije oko dogovora o registarskim tablicama za vozila.

FT podsjeća da je Kosovo proglasilo nezavisnost 2008. godine, što pored Beograda ne priznaju ni Kina i Rusija.

Srbija tenzije mora da kontroliše i u BiH koje raspiruje član predsjedništva BiH Milorad Dodik, kog Vučić podržava, dodaje se.

Vučić je rekao da je pozvao Dodika da ne formira vojsku i da umiri secesionističke planove, što je ovaj, prema Vučićevim riječima, prihvatio.

Predsjednik Srbije je istakao da “mnogo igrača” ima interes u destabilizaciji Zapadnog Balkana, ali da je on liderima EU rekao da će Srbija pokušati da održi mir u regionu.

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.