Srijeda, 14 svibnja

Poznata je i po nazivima popovac, materka, tamjanika, divlji bosiljak i vreskovica…

Majčina dušica je jedna od najčešće korišćenih ljekovitih biljaka: upotrebljava se “skoro za sve” – od liječenja prehlade, do “ubijanja” raznih mikroba, piše “Yumama“.

Poštovanje u narodu i široku primjenu u narodnoj medicini, majčina dušica je svojski zaslužila. Ova biljka nema nijedan štetan, toksični sastojak, pa može da se pije bez vremenskog ograničenja, i u neograničenim količinama.

Majčina dušica raste na sunčanim brežuljcima i padinama, po rubovima šuma, a često i na malim livadskim mravinjacima. Samo dvije kašičice majčine dušice zadovoljava čak 20 posto dnevnih potreba organizma za gvožđem, a odličan je izvor i mangana, minerala koji poboljšava funkcionisanje mozga, održava zdravlje kostiju i kože, i potpomaže formiranje hrskavice.

Potrebno joj je mnogo toplote i sunca, zbog čega se dobro drži na kamenitim površinama, kao i na planinskim pašnjacima kod kojih se iz zemlje oslobađa mnogo toplote. Bere se preko cijelog ljeta, po mirnom, toplom i sunčanom vremenu – od 10 sati prije podne do popodnevnih sati, jer je u to vrijeme najmirisnija. Ne čupa se, već se cijela biljka sječe odgovarajućim makazama. Suši se u tankom sloju, na promajnom i toplom mjestu, zaklonjena od sunca i prašine. Povremeno je treba lagano prevrtati, da se što ravnomjernije osuši.

Čaj od majčine dušice ima antiseptično dejstvo, efikasan je protiv spazma (grča) u bronhijama, razvodnjava sluz u plućima i pomaže pri njegovom izbacivanju. Zato se sa uspjehom primjenjuje protiv kašlja kod djece. Pošto je veoma ukusan i lijepo miriše, mališani ga rado piju. Osim toga, uspješno djeluje i protiv crijevnih parazita, naročito dječjih glista.

Čajna mješavina:

U jednakim dijelovima pomiješana sa bokvicom, majčina dušica je dokazan lijek protiv oboljenja disajnih puteva – posebno protiv prekomjerne sluzi u bronhijama i bronhijalne astme, čak i velikog kašlja. Čaj od mješavine bokvice i timijana se pije što topliji, u gutljajima. Priprema se svjež, četiri do pet puta dnevno. Ako postoji opasnost od upale pluća, treba da se pije na svakih sat vremena.

Jastuče kao obloga:

Majčina dušica, kamilica i hajdučka trava – ubrane na suncu i osušene, koriste se za punjenje jastučića koji se koriste kao obloge kod različitih bolova (u stomaku, zglobovima…).

Za ispiranje usta:

Ako je vaše dijete malo veće, pa ume da grgolji, ovaj rastvor će da posluži za dezinfekciju usne duplje, a takođe ublažava upalu grla, jača desni i osvježava dah. Pored toga, pomaže čišćenje kože. Priprema: pet grama majčine dušice preliti decilitrom mlake vode i ostaviti da odstoji tokom noći. Ujutru procijediti i grgoljati, ili ispirati bolna mjesta u toku dana. Isti postupak mogu da sprovode i odrasli.

Kupka:

U kadu sa toplom vodom sipati oko 100 grama majčine dušice. Poželjno je da dijete bude u kupki oko pola sata prije spavanja. Mnogim mališanima su ovakve kupke vratile zdrav san. Pokušajte!

Priprema čaja od majčine dušice:

Važno je zapamtiti dva pravila – nikada ne pripremati čaj u otvorenoj posudi i uzeti dovoljnu količinu biljke. Majčina dušica sadrži ljekovite sastojke koji lako isparavaju. Pripremom u otvorenom sudu – oni ispare, pa takav čaj nema ljekovita svojstva, zato ga kuhajte poklopljenog.

Takođe ih nema ni ako je količina biljke nedovoljna. Da biste skuhali dobar čaj, kašičicu majčine dušice prelijte sa dva decilitra kipuće vode, poklopite, i nakon pola sata procijedite. Zasladite medom i dajte djetetu da pije tri do četiri šolje čaja na dan. Biće dobro i za vas ako mu se pridružite!
Zdravlje

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.