Subota, 12 srpnja

Trnina raste po pašnjacima, sunčanim brežuljcima, rubovma šuma ili kao živa ograda.
Visoki grm, raširenih trnovitih grana, pun je bijelih cvjetića ugodnog mirisa, koji obeharaju u martu i u aprilu.

Plod je okrugao, tamnoplav, koštunjav, promjera oko 1 cm.
Ima trpak i kiseo okus, pa se zato jede tek nakon mraza.

U plodu i kori ima tanina i gorkih tvari, u stabljici i lišću ima kalija, kalcija i flavonskih heteroida, a u plodu ima pektina, jabučne i cijanovodične kiseline, kao i vitamina C.
Bere se u doba cvjetanja, od marta do aprila, plod u jesen, kad ga je mraz omrazio, a korjen u proljeće i jesen.

Uzima se za jačanje krvi, osobito u slučaju kožnih bolesti, za bolesti pluća i dišnih organa,
protiv žutice i dizenterije, kao i kod bolova u želucu i probavnim organima.

Čaj od trnine:
1 supena kašika osušenog ili 7 supenih kašika svježeg cvijeta prelje se sa 2,5 dl ključale vode, prokuha 1 minutu, i poklopljno ostavi da stoji 10 minuta, pa procijedi.
Pije se 3-4 dana po jedna šolja dnevno i to gutljaj po gutljaj svaki sat.

Ako taj procijeđeni čaj prokuhamo sa 1 supenom kašikom meda, dobijemo lijek za upalu pluća i bronhija, koji omekšava sluz i olakšava iskašljavanje.
Piju se 2-3 šolje dnevno, svakih pola sata po jedna supena kašika.

Protiv osipa kod djece se daje 1 šolja tog čaja dnevno, tako da se količina razdjeli na četiri dijela.

Protv pretjeranog debljanja:
6 gr. cvijeta trnine,
6 gr. cvijeta preslice (Equsetum arvense).
Prouha se 5 minuta u ½ l vode. Piju se dnevno 2-3 šolje u toku mjesec dana.

Protiv pretjeranog debljanja II:
1 supena kašika meda, zakuha se sa 2,5 dl vode, pa se prelije preko:
5 gr. cvijeta trnine,
5 gr. ruzmarina ( Rosmarinus officinalis)
5 gr. krkavine ( Rhamnus frangula),
5 gr kadulje (Salvia officinalis),
2 gr. pelina (Artemisia absinthium),
zatim se ostavi da stoji poklopljeno 25 minuta i procijedi.
Piju se 1-2 šolje dnevno u toku mjesec dana.

Bobe kuhane u crnom vinu liječe od dizenterije, a ako se namoče u vino ili konjak i ostave da stoji 10 dana, liječe bolesti bubrega i mokraćnih organa.

Protiv žutice se uzme 5 gr. stucane unutarnje kore korijena ili 50 gr. svježe, kuha u 2,5 dl bijelog vina, dok ne ukuha za trećinu.
To se podijeli na tri dijela i pije prije obroka ujutro, u podne i navečer.

Prašak od samljevenih suhih cvjetova uklanja bolove oko srca i pritisak oko jetre. Uzima se, na vrhu noža ujutro i navečer, pola sata prije jela.

Latinski naziv: Prunus spinosa
Zdravlje

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.