Ponedjeljak, 21 travnja

U ovoj godini, koja je izborna, nije moguće izvršiti reforme Izbornog zakona BiH, jer je nemoguće do raspisivanja izbora izmijeniti sve ključne tačke Zakona, saglasni su gosti emisije Drugi ugao RTRS-a.

Kažu da nisu realna očekivanja izmjena Izbornog zakona jer je malo vremena ostalo do raspisivanja izbora.

S obzirom na to da bi Opći izbori trebalo da budu održani 2. oktobra, u skladu s tim i prema odredbama Izbornog zakona, CIK BiH obavezan je da ih raspiše 150 dana ranije, odnosno u prvoj sedmici maja.

Profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjaluci Vlade Simović naveo je da su svi u BiH saglasni da je Izborni zakon loš, ali da se ne mogu očekivati promjene u ovoj godini.

– Ne vjerujem u scenarij koji bi doveo do toga da neće biti raspisani i održani izbori. To je realnost. Na tok izborne kampanje uticat će niz faktora kako na globalnom, tako i unutrašnjem planu – rekao je Simović.

On je naveo da su izborni najvažniji demokratski događaj kojem građani trebaju ozbiljno pristupiti i na bazi ozbiljne analize programa donositi izborne preferencije.

Ambasador BiH pri OEBS-u i UN-u Siniša Bencun istakao je da nije realno da se ključne političke izmjene Izbornog zakona dese u narednih nekoliko dana, koliko je ostalo do raspisivanja izbora.

– Postoji tu jedan paket tehničkih promjena, upućenih u parlamentarnu proceduru. Ostaje da vidimo kako će se političke partije oko toga usaglasiti, s obzirom da tu postoji opšta saglasnost – naveo je on.

Politikolog Filip Matić rekao je da je nemoguće očekivati da će doći do dobrih rješenja u izbornom zakonodavstvu do raspisivanja izbora.

Poruka koja je poslan s režimske televizije pod kontrolom lidera SNSD-a Milorada Dodika u potpunoj je suprotnosti s izjavama koje posljednjih mjeseci čujemo od strane HDZ-a BiH i HDZ-a Hrvatske. Pored lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića, posebno su posljednih dana oko teme nastavka pregovora o izmjeni Izbornog zakona u BiH agilni hrvatska europarlamentarka Željana Zovko koja je izbore u oktobru nazvala neleganlim, ali i hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.

(SB)

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.