“Srbija neće i ne može da prihvati sankcije rukovodstvu Republike Srpske”, poruka je predsjednika Srbije Aleksandra Vučića nakon sastanka sa srpskim članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine Miloradom Dodikom. Ne prihvata Srbija ni Bonska ovlaštenja, po kojima visoki predstavnik BIH može da suspenduje zakone.
To je iskoristio Christian Schmidt i povukao Zakon o nepokretnoj imovini, usvojen u Skupštini Srpske. Vučićevo “ne” tim ovlaštenjima u praksi, međutim, ništa ne znači, objašnjavaju analitičari, piše N1 Srbija.
Na listu sankcionisanih stavila je Amerika Milorada Dodika u januaru ove godine. Zbog ugrožavanja stabilnosti Bosne i Hercegovine Velika Britanija zabranila mu je, kao i predsjednici Republike Srpske Željki Cvijanović, ulazak u tu zemlju.
Njemačka je sredinom nedjelje potvrdila da ih kažnjava zaustavljanjem nekoliko projekata. Srbija kaže – mi to ne možemo da prihvatimo. A i ne očekuje se, kaže analitičarka iz Banja Luke.
“Prevashodno zbog toga što se ovde ne radi o jedinstvenim sankcijama koje su recimo dogovorene u okviru Evropske unije. I to znamo iz razloga što je Mađarska stavila jednu vrstu ‘zabrane’ i insistirala na donošenju odluka koje će biti jednoglasne, pa Srbija u tom kontekstu i ne mora da prati sankcije”, kaže Tanja Topić, analitičarka Fondacije Fridrih Ebert.
I kako bi, kada je saradnja Republike Srpske i Srbije, nikada bolja i niko je ne može ugroziti, uvjeravaju poslije sastanka obojica političara. Iako, upozorava Dodik, taj odnos mnogi hoće da pokvare. Sankcije vidi kao pritiske koji, kaže, nemaju objašnjenje.
“Osim bolesnih iluzija koje daju ti Britanci i da je u tom pogledu sada, htjeli ne htjeli, neka nova pojava, koja šalje određene poruke”, ističe Dodik.
Nije objasnio kakve, ali je ubrzo za proruski medij “Sputnjik” otkrio da ima i one zabrinjavajuće – o otmici. I spremaju mu je, kako saznaje, specijalne jedinice, ni manje ni više, nego iz Britanije. Planiraju, kaže, da ga pokupe u pokretu i odvedu na neko mjesto.
A Dodik, kratko, o svom budućem političkom pravcu:
“Nemam namjeru da mijenjam svoje osnovne elemente politike.”
Možda ipak elemente promijeni, ako se pojačaju pritisci na Srbiju? A bit će ih, ocjenjuju analitičari. Jer, Dodik zagovara nezavisnost Republike Srpske i ne priznaje visokog predstavnika BIH, kojeg Srbija priznaje.
“Mislim da ti pritisci postoje i od ranije jer je dobar dio zemalja članica EU godinama naivno vjerovao da upravo preko Srbije i Aleksandra Vučića može kontrolisati Dodika i da pojačanim pritiscima odnosno ‘zavrtanjem ruke’ na neki način mogu utjecati da Dodik promijeni svoje političko ponašanje”, naglasila je Tanja Topić.
Poslije susreta sa Vučićem, utisak joj je, međutim, da je Dodik zapravo krenuo u drugom pravcu. U pravcu sve otvorenije podrške Rusiji.