Ponedjeljak, 19 svibnja

Na Zapadu postoji bojazan da bi naoružavanje Srbije od strane Rusije i Kine moglo potaknuti Vučića na novi rat

Srbija je primila isporuku sofisticiranog kineskog protuzračnog sustava u tajnoj operaciji ovog vikenda, usred zabrinutosti Zapada da bi gomilanje oružja na Balkanu u vrijeme rata u Ukrajini moglo ugroziti krhki mir u regiji, piše AP.

Medijski i vojni stručnjaci priopćili su u nedjelju kako je šest transportnih zrakoplova kineskih zračnih snaga Y-20 sletjelo u beogradsku zračnu luku rano u subotu, navodno noseći raketne sustave zemlja-zrak HQ-22 za srpsku vojsku.

Kineski teretni avioni s vojnim oznakama fotografirani su na beogradskom aerodromu Nikola Tesla, a ministarstvo obrane Srbije nije odmah odgovorilo na zahtjev AP-a za komentar.

Dostavu oružja preko teritorija najmanje dvije zemlje članice NATO-a, Turske i Bugarske, stručnjaci su vidjeli kao demonstraciju rastućeg globalnog dosega Kine.

Demonstracija sile

“Pojava zrakoplova Y-20 zabrinula je mnoge, a njihova prisustnost u Europi u bilo kojem broju baca novo svjetlo na razoj događaja”, piše portal The Warzone.

Srpski vojni analitičar Aleksandar Radić rekao je da su “Kinezi izveli svoju demonstraciju sile”.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić potvrdio je isporuku sustava srednjeg dometa koja je dogovorena još 2019. godine, rekavši u subotu da će predstaviti “najnoviji ponos” srpske vojske u utorak ili srijedu.

Ranije se požalio kako zemlje NATO-a, koje predstavljaju većinu susjeda Srbije, odbijaju dopustiti letove za dostavu sustava preko svojih teritorija usred napetosti zbog ruske agresije na Ukrajinu.

Želi li Srbija u EU?

Iako je Srbija glasala za rezolucije Ujedinjenih naroda koje osuđuju krvave ruske napade u Ukrajini, odbio je pridružiti se međunarodnim sankcijama protiv svojih saveznika u Moskvi ili izravno kritizirati očite zločine koje su tamo počinile ruske trupe.

Još 2020. su dužnosnici SAD-a upozorili Beograd na kupnju protuzračnih sustava HQ-22, čija je izvozna verzija poznata kao FK-3. Poručili su da, ako Srbija zaista želi pristupiti Europskoj uniji i drugim zapadnim savezima, mora svoju vojnu opremu uskladiti sa zapadnim standardima.

Kineski raketni sustav naširoko se uspoređuje s američkim Patriotom i ruskim raketnim sustavima zemlja-zrak S-300 iako ima manji domet od naprednijih S-300. Srbija naglašava da želi biti prvi operater kineskih projektila u Europi.

Potencijalno novi sukobi na Balkanu

Za zemlju koja formalno traži članstvo u EU, već je poprilično pojačala svoje oružane snage ruskim i kineskim oružjem, uključujući ratne zrakoplove, borbene tenkove i drugu opremu.

Godine 2020. isporučeni su im Chengdu Pterodactyl-1 dronovi, poznatiji u Kini kao Wing Loong. Borbene bespilotne letjelice mogu gađati ciljeve bombama i projektilima te se mogu koristiti i za izviđačke zadatke.

Na Zapadu postoji bojazan da bi naoružavanje Srbije od strane Rusije i Kine moglo potaknuti Vučića na novi rat, posebno protiv njene bivše pokrajine Kosovo koja je proglasila neovisnost 2008. Srbija, Rusija i Kina ne priznaju državnost Kosova, dok su Sjedinjene Države i većina zapadnih zemalja već to učinile, piše AP.

OSLOBODJENJE

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.