Ponedjeljak, 19 svibnja

Paničan je strah u Zagrebu šta ako se otcijepi Republika Srpska, kao doći će Srbija 50 km od Zagreba. Pa ko sad živi u Gradišci? Nisu Klingonci, kaže Karamatić

Mario Karamatić, predsjednik HSS-a i član Predsjedništva HNS-a, komentarisao je jučer aktuelnu političku situaciju u Bosni i Hercegovini.

On je u izjavama ponovio svoje ranije stavove po pitanju ponovnog aktiviranja tzv. Hrvatske republike Herceg-Bosne, kazavši da se zbog toga nalazi na “udaru sarajevskih medija”.

– Ja se nikome ne pravdam i u Sarajevu su šokirani kada kažem da se zalažem za uspostavu ‘Herceg-Bosne’ i da se ponosim svojim učešćem u domovinskom ratu. I kažem da meni ta država Bosna i Hercegovina, kako je oni nazivaju, ne znači puno, rekao je Karamatić.

Također, opet je kazao kako su odnosi, između tri konstitutivna naroda, u BiH danas u gorem stanju nego što su bili neposredno nakon okončanja agresije na našu zemlju.

Ističe kako su “međunarodna zajednica i bošnjačka politika uspjele uraditi ono što nikada niko u historiji nije – pomiriti Srbe i Hrvate”.

– Nas je prisilio da budemo zajedno. To ne razumiju mnogi u Beogradu i Zagrebu. Paničan je strah u Zagrebu šta ako se otcijepi Republika Srpska, kao doći će Srbija 50 km od Zagreba. Pa ko sad živi u Gradišci? Nisu Klingonci. To su historijske boljke i teško je to ljudima objasniti. Nas u BiH je natjerao turski zulum, kazao je on u intervjuu za ATV.

Kada je u pitanju odnosno hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića prema Bosni i Hercegovini, odnosno Milanovićeva promjena politike od političkog ljevičara do izrazitog desničara, Karamatić smatra da je hrvatski predsjednik shvatio “da su ga u Sarajevu pravili budalom”.

– On je to uvidio. On je razumio šta se ovdje događa, da ovdje nema mogućnosti uspostave građanske države jer je to ‘unitarističko-islamistička’ priča i on ne želi uspostavu jednog halifata u srcu Europe, poručuje Karamatić.

OSLOBODJENJE

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.