Ponedjeljak, 19 svibnja

Ako uspiju oteti grunt državnoj imovini bliže su svom secesionističkom cilju

Prvi predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine Miro Lazović smatra da se na pitanju statusa državne imovine lomi sudbina BiH.

“RS ne odustaje u namjeri da jednostranim odlukama uzurpira državnu imovinu. Ako uspiju oteti grunt državnoj imovini bliže su svom secesionističkom cilju. Tada i Srbija može likovati. Želim da vjerujem da će to ostati samo neuspjeli pokušaj čiji će akteri biti sankcionisani”, navodi Lazović, piše Patria.

Dodaje da su, kada je u pitanju državna imovina, činjenice u potpunosti na strani države BiH. Lazović navodi da je argumentacija sljedeća:

– Da li je tačno da je Republika BiH 6. Aprila 1992. godine međunarodno priznata od Evropske zajednice (sadašnje EU)? Odgovor je. Tačno je.

– Da li je tačno da je RBiH 7. Aprila 1992. godine priznata od SAD ? Odgovor je. Tačno je.

Da li je tačno da je RBiH 22. Maja 1992 primljena u članstvo UN-a ? Odgovor je. Tačno je.

– Tačno je i da je, zbog zaustavljanja rata, Republika BiH pristala u Dejtonu 1995. da u njenim međunarodno priznatim granicama egzistiraju dva entiteta, FBiH i RS. To ujedno znači da je država BiH i vlasnik ta dva entiteta. Bez BiH entiteti ne mogu postojati.

Ako je država BiH vlasnik ta dva entiteta onda su i sva prirodna bogatstva koja se nalaze na području tih entiteta vlasništvo BiH, navodi Lazović i zaključuje:

– Pravo korištenja državne imovine je drugo pitanje. O tome se treba i mora razgovarati. Status državne imovine reguliše se zakonom. U Parlamentarnoj skupštini BiH potrebno je donijeti Zakon o državnoj imovini kojim će se utvrditi vlasništvo kao i pravo korištenja državnom imovinom od strane nižih nivoa vlasti. To je ispravan način kojim se poštuje i realizira odluka Ustavnog suda BiH o statusu državne imovine

OSLOBODJENJE

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.