Subota, 24 svibnja

Iako je još 1978. godine napravljen plan oživljavanja poluotoka Kleka kao dijela države Bosne i Hercegovine, u tome se nije uspjelo.

Želite nekom poslati razglednicu iz Neuma? To ćete najlakše uraditi tako što ulicom Franje Tuđmana, koja se proteže cijelom dužinom uz more kroz Neum, stignete do Hrvatske pošte, koja se nalazi u ulici Hrvatskih velikana.

Usput ćete vidjeti zastave „Herceg Bosne“ na električnim žicama, stubovima javne rasvjete, ali i na fasadama javnih i privatnih objekata u ovoj jedinoj bh općini na moru.

Nigdje nema zastave Bosne i Hercegovine. Pa čak ni pred zgradom Općine. Zašto je to tako, pitali smo načelnika Neuma Dragana Jurkovića (HDZ BiH) koji je na ovoj funkciji od kraja 2020. godine.

„Ja su svom uredu imam zastavu Bosne i Hercegovine. Nije bila dok ja nisam došao. Bila je zastava i ispred zgrade Općine, pa je nestala. Neko je skinuo. Svjestan sam političkih previranja. Bosna i Hercegovina je moja država, po nacionalnosti sam Hrvat, član sam HDZ-a BiH i poštujem sve.

Međutim, kroz nekakve situacije koje se događaju posljednjih godina stavlja se razdor među ljudima, što nije lijepo. Ja, kao Hrvat, ne mogu prihvatiti da je Željko Komšić moj predstavnik! Ovaj način nametanja nije dobar“.

Proteklih dana grupa novinara iz različitih gradova Bosne i Hercegovine boravila je u Neumu gdje je pratila jedan veliki međunarodni događaj. Bili su smješteni u nekoliko hotela i ono što je evidentno je da u hotelima gosti mogu gledati većinom TV programe iz Republike Hrvatske, i javne i privatne. Televizijskih programa iz Bosne i Hercegovine ili nema nikako, ili je uvršten samo jedan muzički tv kanal iz BiH. I za to smo pitali načelnika Neuma, Dragana Jurkovića koji je kazao da Neum inače ima lošu pokrivenost signalom medija koji imaju sjedište u Sarajevu. „Vjerujte da je zemaljska pokrivenost tv signalom bh kanala loša. U hotelima su TV programi koje nude kablovski operateri ili su oni sa satelita. Ja ne utječem na to koje će TV programe hoteli nuditi svojim gostima.“

Poluotok Klek, nasuprot Neuma, je dug oko 6,5 kilometara. Zajedno sa Neumom zatvara mali zaliv koji pripada Bosni i Hercegovini. Na njemu je vidljiva velika šahovnica. I ništa više.

Iako je još 1978. napravljen plan oživljavanja poluotoka Kleka kao dijela naše države, u tome se nije uspjelo. Bila je tada zamišljena i izgradnja cijelog turističkog grada na poluotoku, s popratnom infrastrukturom i svim pratećim sadržajima.

Ipak, sem lošeg puta, ništa od zamišljenog i planiranog nije ostvareno.

S obzirom na činjenicu da je Neum odavno prenaseljen i nedovoljan da primi sve goste, potreba za oživljavanjem poluotoka Kleka, na kojeg se gleda iz Neuma, je itekako prisutna.

No, cijeli poluotok, kako su Raportu kazali u Općini Neum je privatno vlasništvo, većinski porodice Krmek.

(Raport)

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.