Subota, 24 svibnja

Liječi plućne i kožne bolesti, čisti krv, poboljšava vid, jača mišiće i korijen kose…

Svi smo čuli za orahe, čak ih i jako često koristimo, u raznim kolačima i pecivima, ali slabo da neko od nas zna da mladi orasi imaju i ljekovita svojstva. Malo se zna o ljekovitosti mladih listova, mladi plodova i nezrelog ploda, koje mogu pomoći protiv mnogih bolesti te su najučinkovitiji ako se beru početkom maja.

Orah ima posebno priznanje zbog svoje široke primjene. Osim u medicini, on se koristi za izradu finog namještaja, bojenje, za umjetničke obrte itd. Među ljudima je dobro poznat kao lijek za čišćenje krvi, a dobar je i za liječenje plućnih bolesti, jača mišiće i poboljšava vid.

Orah se koristi protiv inficiranih rana, kožnih bolesti i upale oka u obliku balzama i kao kupka. Orahovo ulje je dobro za njegu kose i zaštite od opekotina sunca. Jezgra sadrži 65% ulja, proteina, ugljikohidrata, fosfora, kalija, magnezija, vitamina B i C i željeza.

Čaj od orahovih pregradaka:

Čaj od mladog lista oraha je posebno učinkovit, što u kombinaciji sa medom jača i čisti tijelo i poboljšava zdravlje. Također se koristi kao lijek protiv problema sa probavom, gihta, krvarenja desni, gnojnih osipa, prekomjerne tjelesne težine i protiv vaginalnog iscjetka.

Listovi sadrže eterično ulje žućkaste boje, tanini i tvari s toplim i gorkim okusom. Orahov list se bere u lipnju i srpnju te je poželjno da ih koriste, dok su svježi i zeleni, jer oni sadrže mnogo ljekovitih sastojaka. Sedam oraha dnevno znači sedam dana života više.

Mladi zeleni orasi su bogati vitaminom C. U kombinaciji sa medom su izvrstan lijek za bolešljivu i slabu djecu. Zreli plodovi su puni ulja, jedu se svježi i izvrstan su izvor omega 3 masnih kiselina, što će uspješno smanjiti holesterol iz krvi.

Tinktura za jačanje kose:

Sameljite 100g osušenih oraha, a zatim ih staviti u 1l 96% alkohola u staklenu teglu. Zatvorite teglu i ostavite je na toplom mjestu 2 tjedna, ne zaboravite promućkati bar jednom dnevno. Masirajte vlasište pomoću ove tekućine i zatim osušite kosu. Ponovite ovaj tretman svake večeri.

Protiv bolova:

Pomiješajte jednu litru djevičanskog maslinovog ulja sa 150g sitno izrezanog, svježeg i zdravog orahovog lista. Stavite u staklenu teglu i spremite dobivenu smjesu na toplom mjestu najmanje 30 dana. Nakon toga, procijedite ulje i mažite na bolna mjesta. Ne samo da orasi imaju dobar okus, oni nam daju ogromnu količinu energije i nude mnoge zdravstvene prednosti.

Grci su ih zvali “Jupiterovim plodom”, smatrajući orahe pogodnima i za bogove. Od drevnih se vremena orasi spominju u vezi s intelektualnošću – sam plod ima oblik ljudskoga mozga!

Svo jezgričasto voće dobro je za zdravlje, ali u usporedbi sa drugim orašastim plodovima orasi sadrže dvostruko više antioksidanata. Postoji dvadesetak vrsta oraha. Dvije najpoznatije vrste su perzijski orah (Juglans regia) koji potječe iz Azije i Dalekog istoka i crni orah (Juglans nigra) koji je rodom iz Sjeverne Amerike.

Orah je nevjerojatan izvor vrijednih nutrijenata. Sadrži antioksidante, kvalitetne masne kiseline, željezo, kalcij, magnezij, fosfor, cink, mangan, selen, vitamine B, E i K.

Samo 30 grama oraha dnevno može značajno poboljšati vaše zdravlje:

1. Čuva zdravlje srca

Redovito konzumiranje oraha značajno smanjuje rizik od srčanih bolesti. Orasi sadrže velike količine alfa-linolenske kiseline. To je vrsta omega 3 masnih kiselina koja se nalazi samo u biljkama i igra važnu ulogu u održavanju zdravlja srca. Alfa-linolenska kiselina štiti od upale i ovapnjenja krvnih žila, smanjuje rizik od srčanog udara i normalizira krvni pritisak. Važna je za kognitivne sposobnosti i normalan razvoj organizma. U skladu sa studijom objavljenom u American Journal of Clinical Nutrition, konzumiranje oraha smanjuje LDL holesterol i povećava razinu dobrog kolesterola.

2. Štiti od dijabetesa

Mononezasićene i polinezasićene masti pronađene u orasima pomažu u održavanju normalne razine inzulina u krvi. Istraživanje provedeno u Harvardskoj Školi javnog zdravlja je utvrdilo da žene koje su konzumirale 30 grama oraha pet puta tjedno imali 30% manji rizik od razvoja dijabetesa tipa 2.

3. Bogat izvor antioksidanata

U orasima nalazi se velik broj fitonutrijenata, kao što su elaginska kiselina, melatonin, vitamin E, polifenoli i karotenoidi – sve ove tvari služe kao antioksidansi. Ovi spojevi mogu pomoći vašem tijelu u borbi protiv starenja, neuroloških bolesti i upala.

4. Poboljšava rad mozga

Visoke količine omega-3 masnih kiselina u orahu čine ga izvrsnom hranom za mozak. Gotovo dvije trećine Amerikanaca imaju manjak omega-3 masnih kiselina. Manjak istih može negativno utjecati na pravilno funkcioniranje mozga. Studija na Sveučilištu Purdue je otkrila da djeca s nedovoljnim unosom omega-3 masnih kiselina imaju poteškoće u ponašanju i učenju.

6. Otklanja stres

Orah je bogat izvor omega-3 masnih kiselina. Poznato je da omega-3 pomaže kod smanjenja simptoma depresije, hiperaktivnosti i Alzheimerove bolesti. Orah i njegovo ulje doprinose smanjenju razine stresa i snizuju visoki pritisak uzrokovan stresom.

7. Pomaže kod nesanice

Imate problema s nesanicom? Izbjegavajte uzimanje tableta za spavanje, jer mnoge od njih imaju nuspojave. Umjesto toga, pojedite pet oraha nakon večere, jer oni omogućuju miran san.

8. Njeguje kožu

Ulje oraha štiti kožu i vraća joj mladolik izgled. Koristi se u mnogim proizvodima za njegu lica i kao ulje za masažu. Vitamin E pronađen u orasima također je veoma dobar za kožu.

9. Smanjuje upale

Omega-3 masne kiseline u orahu djeluju antiupalno, što smanjuje rizik od bolesti krvnih žila, srčanog i moždanog udara i hipertenzije. 25 grama ovoga voća vas opskrbljuje sa 90% dnevne doze kvalitetnih masnih kiselina.

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.