Ponedjeljak, 19 svibnja

Anet Larkins je žena koja sa svoje 72 godine ima lice i tijelo djevojčice, a tajnu svog mladolikog izgleda i dobrog zdravlja već godinama dijeli sa javnošću, otkrivajući svoje recepte za jela koja sama priprema i napitke kojima svakodnevno čašćava svoj organizam.

Za ovu damu, godine su samo broj, i to sve zahvaljujući njenom disciplinovanom načinu života.

Anet je rođena 1942. godine u Sjevernoj Karolini, međutim najveći deije rodila dva sina, i to samo u razmaku od deset mjeseci. U odnosu na nju, njen muž izgleda kao deda, a njeni 50-godišnji sinovi kao njeni vršnjaci. U čemu je njena tajna?

Svijetu je poznata kao “žena koja ne stari”, a o njoj su pisali brojni strani časopisi, i to s razlogom. Od od ove 72-godišnjakinje zaista ima šta da se nauči. Na njenoj trpezi nikada nećete naći ništa što nije porijeklom iz njene bašte, gdje uzgaja razno voće, povrće i ljekovito bilje.

Pravi izvrsne salate i ukusna jela, te svakodnevno cijedi i pije domaće sokove. Njen životni moto je čuvena Hipokratova poslovica: “Neka hrana bude tvoj lijek, a lijek neka bude tvoja hrana”. Dugo je bila vegeterijanka, pa je prešla u vegane, te je sirova hrana njeno najveće oružje i saveznik ljepote i snažnog imuniteta.

Napisala je svoju knjigu saveta i izdala DVD, koji su i te kako traženi među pristalicama njenog načina života.

“Oduvijek sam voljela da motivišem pojedince da naprave promjenu u svom životu i tako poboljšaju njegov kvalitet. Sviđa mi se da stimulišem njihovu psihu i pomažem im da pronađu svoju unutrašnju snagu”, objašnjava ona. Njena majka i baka umrle su u ranoj dobi zbog raka dojke. Istorija oboljenja od dijabetesa u porodici je poduga, ali ona je savršenog zdravlja. Od lijekova ne koristi ništa, pa čak ni aspirin.

Šta jede?

Recept za jedno od njenih zdravih obroka: kupus salata, isjeckana zelena salata, bulgur (namirnica organskog porekla koja se pravi od pšenice, može se kupiti u radnjama zdrave hrane), crvena paprika, brokoli, pečurke, laneni krekeri i posut kim.

Još jedan njen predlog za ručak: divlji pirinač, luk, malo hljeba natopljenog sokom od avokada, komadi avokada, sitno sjeckana crvena paprika, preliv od konoplje, u kombinaciji sa pirinčem.

U svojoj bašti, Anet uzgaja čuveno “drvo života” Noni. Postojbina ovog drveta je na Tahitiju, ostrvima Polinezije, Tajlandu i Indiji, a na njihovom jeziku Noni znači “Božiji dar”. Plod drveta Noni se koristi za pravljenje soka, za meleme, a lišće za čajeve. Poznato je da melem od Nonija znatno pomaže kod kožnih problema i uganuća.

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.