Ponedjeljak, 19 svibnja

Koristi se u obliku čaja, soka i ljekovitog meda…

Zova je jedna od najdostupnijih biljaka na našim prostorima. A da li ste znali da je nekim ljudima pomogla da izliječe i najopasnije bolesti?

Sve što treba da uradite je da pronađete drvo zove koje je udaljeno od zagađenja i da uberete njegove cjvetove, pa od njih napravite ljekoviti med, sok ili čaj.

Naši preci su decenijama koristili zovu u korist zdravlja, a pri tome su uživali u izuzetno ukusnim napicima.

Za zovu kažu da je jedna od najlekovitijih biljaka na svijetu jer sadrži velike količine flavonoida, karotena, vitamina C.

Do sada je poznato da zova liječi grip, zapušene sinuse, bronhitis, astmu i alergije. Takođe, dokazano je da sok od zove popravlja imunitet, pomaže kod dijabetesa i zatvora.

Čaj protiv kašlja:

Čaj od suhih cvjetova zove liječi uporan i suh kašalj. Ovaj čaj možete da dajete i djeci, samo je važno da se prije posavetujete sa svojim ljekarom. Sve što treba da uradite je da cvjetove zove osušite na tamnom i suhom mjestu i da ih tako suhe smrvite u teglu i čuvate za čaj.

Losion za osetljivu kožu:

Losion do zove čini čuda za osjetljivu kožu. Pravi se tako što sa dvije šolje ključale vode prelijete 25 grama osušenog cvijeta zove i poklopite. Kada se ohladi, procijedite u čistu staklenu posudu i čuvajte u frižideru. Losionom natopite komadić vate i očistite lice. On umiruje i osvježava osjetljivu kožu. Losion od zove bi trebalo da upotrijebite tokom naredna tri dana.

Sok od zove:

Svi najradije tokom ljetnjih dana pijemo sok od zove. On se veoma jednostavno pravi. U 1 litru hladne vode potopite 20 cvjetova svježe zove. Neka stoji na hladnome mjestu (ali ne u frižideru) 24 sata. Procijedite, dodajte 800grama šećera i sok od 1 limuna i ostavite da odstoji još 24 sata. Povremeno promiješajte, da se šećer rastopi. Procediti kroz duplu gazu i sipati u boce. Ovaj sok se pije razrijeđen sa vodom (po vašem ukusu), a možete koristiti i mineralnu gaziranu vodu za pripremu soka.

Crna zova kao lijek u obliku meda:

Crna zova raste oko riječnih kanala i daje plod koji podsjeća na borovnice. Plodovi sazrijevaju krajem avgusta i početkom septembra. Plod treba da bude dobro zreo da bi imao ljekovita svojstva. Kada uberete bobice, operite ih i stavite u tegle, redajući naizmjenično jedan red bobica, pa jedan red šećera, dok se tegla ne napuni do vrha, prenosi. Čuvajte teglu na mjestu gde ima sunca, tako da može da dođe do vrenja. Nakon dvije nedjelje, teglu treba zatvoriti i staviti u frižider. Možete napraviti 2, 3 ili 4 tegle, ali morate imati najmanje dvije da biste imali dovoljno ovog lijeka do iduće godine. Uzimajte najmanje 1 kašičicu svakog jutra na prazan stomak, 10 minuta prije obroka. Oni koji su koristili ovaj lijek kažu da se organizam preporodi, ojača imuni sistem i spriječe mnoge bolesti.

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.