Subota, 12 srpnja

Lijek je za reumatske bolove, zubobolju, gastritis, čir na želucu i migrenu…

Bijeli, ružičasti ili purpurnih boja, bagrem (Robinia pseudoacacia) i mirisom i raskošnom krošnjom nikoga ne ostavlja ravnodušnim.

U narodu je poznat i kao akacija, bijeli bagrem, kraljevo drvo i kapinka.

Pripremljen kao čaj, bagrem suzbija reumatske bolove i zubobolju, a predstavlja i savršen antiseptik. Smanjuje povećano lučenje kiseline i pomaže kod migrene. Efikasno djeluje kod gastritisa, gorušice, čira na želucu i dvanaestopalačnom crijevu.

Priprema ljekovitog čaja:

Čaj se sprema tako što se kašičica suhih cvjetova bagrema prelije sa dva decilitra ključale vode. Poklopi se i ostavi da odstoji pola sata, a zatim se procjedi i pije jedna do tri šoljice dnevno.

Posebno mjesto je našao u homeopatiji. Po mišljenju ovih stručnjaka, odličan je u liječenju hiperaciditeta, odnosno pojačane kiselosti želuca, kod žgaravice koja se javlja za vrijeme spavanja, migrene, kao i upale nerva lica.

Zapadna narodna medicina koristi ga za liječenje antivirusnih oboljenja, grčeva, kožnih bolesti, tegoba pri varenju, čišćenja crijeva, za smanjenje visoke temperature, za bolje lučenje mokraće.

Cvijet bagrema možete odlično iskoristiti tako što ćete umočite u tijesto kao za palačinke i ispržite na ulju, predivno.

Idealan je med za djecu:

Bagremov med je veoma cijenjen u Evropi. Čist je, tečan, lagan, idealan za djecu stariju od godinu dana. Najmlađima se preporučuje, jer je blag i lagan, a kod odraslih jer deluje protiv stresa, nervoze i nesanice. Najprozirniji je od svih vrsta i jedan od najukusnijih. Njegova kristalizacija traje i do tri godine. Ukoliko dođe do šećerenja, postaje bijel, mutan, sitnozrnast, zbog čega podsjeća na snijeg. Ako se kristališe, teglu sa medom trebalo bi da potopite u toplu vodu i stvar je riješena.

Cvjeta od aprila do kraja maja ili čak juna:

Bijeli mirišljavi cvjetovi izlučuju mnogo nektara, a ukusni su i svježi i prženi. Kod naroda koji poznaju vrijednosti ovog drveta, cvijet se bere neposredno prije otvaranja, a list dok je sasvim mlad. Narodna medicina preporučuje čaj od osušenih cvjetova, koji je istovremeno ukusan i ljekovit kod prehlada i kašlja. S druge strane, u svježim mahunama i semenkama ima mnogo bjelančevina, ugljenih hidrata i masnoće.

Toksična kora, list i sjemenke:

Prilikom korišćenja određenih dijelova bagrema trebalo bi da budete oprezni. Zbog toksičnosti sastojaka robina, robitina, robinina, fazina, ne smijeju da se koriste stara kora, zreo list i sirove sjemenke.

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.