Ponedjeljak, 19 svibnja

Bolest štitnjače je nakon dijabetesa najraširenija bolest endokrinog sustava na svijetu. Čak dvije milijarde ljudi u svijetu bori se s problemima koje uzrokuje nepravilan rad male žlijezde.

Simptomi koje mnoge žene prvo pripišu menopauzi kao što su umor, debljanje, depresija, osjet hladnoće, gušavost, lošija kvaliteta kose, vrlo često ukazuju na nepravilan rad štitnjače.

Od bolesti štitnjače moguća je hipertireoza ili hipotireoza – pojačano ili slabije lučenje hormona. Liječenje štitnjače može biti uz pomoć vašeg liječnika, no postoji i prirodni lijek za štitnjaču koji će vam pomoći u poticanju pravilnog rada te žlijezde.

Simptomi poremećenog rada štitnjače:

Umor, depresija, slaba koža i kosa samo su neki od simptoma kako nešto ne valja s vašim hormonima.

1. Visok krvni tlak:

Povišen krvni tlak može biti znak poremećaja štitnjače. Prema nekim procjenama, osobe s poremećenim radom štitnjače imaju dva do tri puta veći rizik imati visok krvni tlak.

2. Poremećeno reguliranje tjelesne temperature:

Ako se često osjećate kao da vam je hladno, to bi moglo biti povezano s radom štitnjače. Usporavanje sustava uzrokovano je usporenim radom štitnjače i to znači da su stanice potrošile manje energije, tj. manje topline. Ako vas muči pretjerana aktivnost štitnjače moguće da vam je neobjašnjivo vruće i pretjerano se znojite.

3. Osjećate se bezvoljno, nervozno i nestrpljivo:

Hormon štinjače može imati utjecaj na razine serotonina – hormona sreće u mozgu. Tako da to može biti povezano s bezvoljnošću, nervozom i nestrpljivošću.

4. Suha koža i kosa koja više ispada:

Ako vam je kosa postala suha i lomljiva, a k tome sve više ispada, moguće je da se radi o hipotireozi. Premalo hormona ometa ciklus rasta dlaka i folikule stavlja u stanje mirovanja što može uzrokovati gubitak dlaka po cijelom tijelu. Promjene u teksturi kože i izgledu povezani su s usporenim metabolizmom koji može smanjiti znojenje. Koža s nedovoljno vlage brzo postane suha što utječe i na stvaranje krhkih i neravnih noktiju.

5. Visok kolesterol:

Povišene razine lošeg kolesterola mogu biti uzrokovane lijenom štitnjačom i razlog su za zabrinutost. Neliječena hipotireoza može dovesti do srčanih problema, uključujući prošireno srce i srčani udar.

6. Izgubili ste interes za seks:

Malo ili nimalo želje za seksualnim životom može biti posljedica poremećaja štitnjače. Premalo hormona može utjecati na nizak libido.

7. Poremećen menstrualni ciklus:

Duge mjesečnice s jakim bolovima mogu biti znak hipotireoze. Također ako vam je period između dvije mjesečnice skraćen, moguće je da štitnjača ima veze s time.

Prirodni lijek za štitnjaču:

Prirodno liječenje svih autoimunih bolesti štitnjače je moguće. Dijagnoza poremećenog rada štitnjače ne znači da ćete cijeli život morati trošiti hormone ili druge lijekove.

Ovi savjeti pomoći će vam kao prirodni lijek za štitnjaču:

1. Smanjite unos soje koja može smanjiti funkciju štitnjače. Pretjerano korištenje čak može izazvati povećanje štitnjače kod zdravih osoba.

2. Pokušajte se osloboditi zasićenih masnoća iz tijela i alkalizirajte ga. Ovo je također i dobra preventiva ako nemate bolesti štitnjače. Zasićene kiseline narušavaju njenu funkciju i trebate ih maknuti iz svoje prehrane.

3. Uravnotežite razinu estrogena u organizmu. Estrogen služi kako bi usporio rad štitnjače.

4. Meso koje konzumirate neka bude organski proizvedeno kako biste izbjegli dodatne hormone koji se često nalaze u kupljenom mesu.

5. Konzumirajte dosta vitamina B3 poznatog kao niacin. On će spustiti razinu hormona štitnjače, kao i razinu kolesterola u tijelu.

6. Koristite namirnice bogate gentianom koji je poznat po tome da normalizira funkciju štitnjače.

7. Uvrstite u svoju prehranu alge koje su bogate jodom. Jod je potreban tijelu da bi proizvodilo tiroidne hormone.

8. Ako je prateći problem depresija, ulje gospine trave – kantarion pomoći će tijelu u podizanju raspoloženja.

9. Uzimajte dodatak cinka i selena. Studije su pokazale da veći nedostatak cinka i selena može umanjiti razine hormona štitnjače.

10. Dobar izbor je i kokosovo ulje koje stimulira njen rad.

Dobre i loše namirnice za pravilan rad štitnjače

Najbolji prirodni lijek za štitnjaču je pravilna prehrana. Pripazite na unošenje zdravih namirnica koje će pozitivno utjecati na rad štitnjače. Za početak, isključite svu hranu koja sadrži gluten i uvedite bezglutenske varijante tjestenine i kruha.

Namirnice iz porodice kupusnjača kao što su brokula, prokulice, soja i sojini proizvodi te sva hrana koja sadrži rafinirani šećer nisu dobre za rad štitnjače i trebali biste ih izbjegavati. Koristite zdrave i korisne masnoće, orašaste plodove, mahunarke, voće i povrće.

Ovaj recept je odličan prirodni lijek za štitnjaču:

Osim pravilne prehrane i izbjegavanja nekih namirnica, možete isprobati ovaj recept.

Potrebni sastojci:

40 komada mladih sitnih oraha, 1 kilogram domaćeg meda, jedna ili više staklenih posuda.

Priprema:

Dobro operite orahe, posušite ih i nabodite iglom više puta. Možete ih i lagano probosti nožem. Orahe stavite u staklene posude i prelijte ih medom. Ostavite ih na otvorenom i izložite suncu. Ostavite ih tako barem 40 dana.

Nakon toga ih procijedite i prebacite tekućinu u staklenu posudu. Ovaj napitak možete piti svakog jutra, po jednu malu čašu od 0,05 dl. Pijte ga na prazan želudac.

Vježbanjem do zdravlja štitnjače

Ako ne pokrenete svoje tijelo, ne možete očekivati niti da će se pokrenuti vaša štitnjača. Ako vam je dijagnoziran poremećen rad štitnjače, to ne znači da trebate pretjerivati u vježbanju.

Za poticanje pravilnog rada ove žlijezde potrebna je blaga i primjerena tjelovježba. Počnite s laganim šetnjama, trčanjem, pilatesom ili jogom.

Za dobar rad štitnjače potrebno je iskoristiti 70% potpune snage. Svaki preveliki napor škodit će vašem tijelu jer će vas dodatno iscrpiti, kao i tu žlijezdu.

S vremenom pojačavajte režim tjelovježbe, budite uporni i rezultate ćete vrlo brzo primijetiti.

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.