Ponedjeljak, 19 svibnja

Nećete moći da povjerujete koliko je ova dijeta sa jajima efikasna, a pritom će vas prilično dobro zasititi!

Ova magična dijeta sa kuhanim jajima je veoma brza i sjajna. Vidjet ćete rezultate za samo 15 dana. U toku ovih 15 dana, morat ćete da napravite pauzu od 2 dana nakon svakog petog dana (tako da dijeta uključuje 21 dan zajedno sa odmorima).

Nakon što završite sa dijetom, izgubićete 7-15 kilograma. Trebalo bi da znate da se ova dijeta ne preporučuje ljudima koji imaju različite hronične bolesti, piše “Fokuzz“…

Poznato je da su jaja bogata proteinima. Svako jaje sadrži 6,28 g proteina. Sadrže i 9 bitnih aminokiselina koje su od velike važnosti za tijelo: histidin, izoleucin, leucin, licin, metionin, fenilalanin, treonin, triptofan i valin, kao vitamine A, B2, B12, B5, D i E.

Hrana koja je bogata proteinima je sjajna za skidanje viška kilograma. Jaja su pogodna da se prevari apetit. Postoji mnogo dijeta sa jajima, ali sve imaju isti cilj. Ovaj način je najefikasniji i najjednostavniji.

Prvi dan:

Za doručak bijela kafa, 1 kriška pšeničnog hljeba, kuhano jaje
Za užinu 1 voće po izboru
Ručak: 150 g kuhanog bijelog mesa, supa od povrća, zelena salata sa isjeckanim jajetom
Užina: 1 voće po izboru
Večera: 1 mala tunjevina, komad pšeničnog hljeba, paradajz

Drugi dan:

Za doručak bijela kafa, komad pšeničnog hljeba
Užina: voćni jogurt
Ručak: 150 g bijele ribe, pileća supa, 100 g salate od paradajza (sa maslinovim uljem)
Užina: 2 kuhana jaja
Večera: supa od povrća, komad pšeničnog hljeba

Treći dan:

Za doručak bijela kafa, komad pšeničnog hleba, 1 mala pašteta
Užina: 2 kuhana jaja
Ručak: 200 g špageta sa ćuftama, goveđa supa, zelena salata
Užina: voćni jogurt
Večera: omlet od 2 jaja, komad pšeničnog hljeba

Četvrti dan:

Za doručak šolja čaja, komad pšeničnog hljeba, kašika putera, kašika organskog meda
Užina: 1 voćka po izboru
Ručak: 200 g govedine, spanać supa, zelena salata
Užina: voće po izboru
Večera: komad pšeničnog hljeba, zeleni biber, 50 g kuhanog pirinča, 100 g piletine

Peti dan:

Za doručak čaša limunade, komad pšeničnog hljeba, viršla, kašika senfa
Užina: kuhano jaje
Ručak: 150 g piletine, 100 g kuhanog graška, komad pšeničnog hljeba
Užina: voćni jogurt
Večera: komad pšeničnog hljeba, 2 komadića salame, salata po izboru.
Nakon 5 dana odmorite 2 dana i ponovite proces još dva puta, sa regularnim odmorom.

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.